• Home
  • Ishrana
  • Valerijana kapi, čaj i tablete: Za šta i kako se koristi?

Valerijana kapi, čaj i tablete: Za šta i kako se koristi?

Sveže informacije

Valerijana, poznata i kao odoljen, je višegodišnja lekovita biljka čuvena po svom umirujućem dejstvu, koja se vekovima koristi za ublažavanje nesanice i nervne napetosti.

Ova biljka danas predstavlja jedan od najpopularnijih prirodnih sedativa za poboljšanje kvaliteta sna i smanjenje anksioznosti.

Valerijana je dostupna u više oblika, uključujući kapi, čaj, kao i tablete i kapsule, što ljudima olakšava primenu u zavisnosti od individualnih potreba i preferencija.

U ovom članku objasnićemo šta je valerijana, kako deluje, za šta i kako se koristi, kao i koji su mogući neželjeni efekti i rizici povezani sa upotrebom preparata i proizvoda od ove biljke.

Šta je valerijana i kako deluje

Valerijana je višegodišnja zeljasta biljka poreklom iz Evrope i delova Azije, u narodnoj medicini poznata pod imenom odoljen.

Valerijana se od davnina koristi kao prirodni lek za smirenje, a zapisi o umirujućim svojstvima ove biljke sežu do antičkih vremena.

Tradicionalno se primenjivala kod nesanice, nervoze, glavobolja pa čak i lupanja srca usled straha.

U svetu postoji preko 250 različitih vrsta valerijane, ali se u medicinske svrhe najčešće koristi Valeriana officinalis, lekovita valerijana, zbog izraženih sedativnih svojstava.

U savremenoj fitoterapiji, za proizvodnju preparata valerijane koristi se pre svega njen koren, koji sadrži složen spoj aktivnih supstanci, među kojima su najvažnije valerenska kiselina, zatim grupa jedinjenja poznata kao valepotrijati, kao i različita eterična ulja.

Smatra se da valerenska kiselina povećava nivo gama-aminobuterne kiseline, GABA, u centralnom nervnom sistemu i pojačava vezivanje GABA za receptore.

Budući da je GABA glavni inhibicioni neurotransmiter koji usporava moždanu aktivnost, ovakav mehanizam objašnjava sedativno dejstvo valerijane i pomaže u smanjenju anksioznosti.

Pored valerenske kiseline iz valerijane, postoji više lekova i supstanci koje deluju putem podsticanja GABA sistema u centralnom nervnom sistemu, kao što su:

  • Benzodiazepini: Alprazolam, diazepam, lorazepam, bromazepam i midazolam pojačavaju efekat GABA vezivanjem za GABA-A receptore, čime povećavaju protok hloridnih jona i smanjuju nervnu aktivnost.
  • Barbiturati: Fenobarbital i tiopental produžavaju trajanje delovanja GABA na GABA-A receptorima, produžavajući vreme otvaranja hloridnih kanala.
  • Antiepileptici: Gabapentin i pregabalin povećavaju otpuštanje GABA, dok vigabatrin inhibira enzim GABA transaminazu, a tiagabin sprečava ponovni preuzimanje GABA iz sinaptičke pukotine.
  • Alkohol: Pojačava aktivnost GABA, naročito na GABA-A receptorima, što doprinosi njegovom sedativnom i anksiolitičkom efektu.
  • Lekovi za nesanicu iz Z-grupe: Zolpidem, zopiclone i eszopiclone selektivno deluju na određene podjedinice GABA-A receptora, izazivajući sedaciju sličnu benzodiazepinima, ali sa kraćim delovanjem i manjim rizikom od zavisnosti.
  • Inhalacioni anestetici: Izofluran i sevofluran deluju delimično preko GABA-A receptora, pojačavajući inhibitorne signale i doprinoseći gubitku svesti tokom opšte anestezije.
  • Biljni preparati: Kava kava, pasiflora i L-teanin iz zelenog čaja mogu povećati vezivanje GABA za receptore ili povećati njenu koncentraciju u sinapsama, dovodeći do blagog smirujućeg efekta.

Osim valerenske kiseline, i ostale komponente valerijane deluju zajednički, doprinoseći ukupnom efektu biljke.

Valerijana je takođe poznata po karakterističnom, prilično neprijatnom mirisu svog osušenog korena.

Ovaj miris potiče od raspadanja određenih komponenti prilikom sušenja, poput valepotrijata, no uprkos aromi, njena lekovita vrednost učinila ju je veoma popularnom.

Danas se ekstrakti valerijane ubrajaju među najčešće korišćene biljne sedative i dostupni su bez recepta kao dodaci ishrani.

Zdravstvene koristi

Najpoznatije koristi valerijane tiču se nervnog sistema, te se ova biljka najčešće koristi za ublažavanje nesanice i smanjenje anksioznosti.

Pored toga, valerijana može imati i povoljan uticaj na rad srca i regulaciju krvnog pritiska.

U nastavku slede moguće zdravstvene koristi i razlozi upotrebe valerijene.

Ublažavanje nesanice

Valerijana je jedan od najpopularnijih biljnih lekova za nesanicu koji deluje tako što skraćuje vreme potrebno da se zaspi i poboljšava kvalitet sna kod mnogih korisnika.

Za razliku od sintetičkih sedativa, benzodiazepina), valerijana ne deluje momentalno nakon jedne doze, već njen efekat može postepeno da se ispolji tokom nekoliko dana redovne upotrebe.

Ipak, uprskom sporijem dejstvu, mnogi ljudi biraju valerijanu jer pruža prirodan san bez osećaja mamurluka narednog jutra.

Takođe, smatra se da valerijana ne stvara zavisnost niti gubitak dejstva usled razvoja tolerancije, za razliku od brojnih sintetičkih tableta za spavanje.

Evropska agencija za lekove odobrila je valerijanu kao tradicionalni biljni lek za privremene poremećaje spavanja, što potvrđuje njenu vrednost u ublažavanju blažih oblika nesanice.

Valerijana se takođe često koristi kod ljudi koji prestaju sa korišćenjem jačih lekova za spavanje, kako bi se lakše prebrodio period odvikavanja i održao normalan san.

Smanjenje anksioznosti i napetosti

Pored nesanice, valerijana se često koristi i za smirenje anksioznosti i nervne napetosti.

Njena sposobnost da umiri centralni nervni sistem pomaže kod osećaja uznemirenosti, razdražljivosti i stresa.

Mnoge osobe pribegavaju valerijani u napetim situacijama, na primer, pred javni nastup ili u periodima povećane psihičke tenzije, kako bi lakše održale mirnoću.

Istorijski zapisi beleže upotrebu valerijane za smirenje, poput davanja tinkture valerijane građanima u Engleskoj za ublažavanje panike tokom vazdušnih napada u Drugom svetskom ratu.

Savremena istraživanja o efektu valerijane na anksioznost pokazuju pomešane rezultate, iako mnogi korisnici subjektivno osećaju manji nivo stresa i nervoze kada je uzimaju.

Posebno u kombinaciji sa tehnikama opuštanja, valerijana može doprineti stabilnijem raspoloženju i smanjenju simptoma blage anksioznosti.

Potencijalni efekti na srce i krvni pritisak

Umirujuće dejstvo valerijane ne ograničava se samo na mozak, već ova biljka može povoljno uticati i na kardiovaskularni sistem.

Smanjenjem stresa i napetosti, valerijana indirektno doprinosi normalizaciji rada srca.

Osobe pod stresom često osećaju ubrzan rad srca i povišen krvni pritisak.

Valerijana može pomoći da se puls uspori, a krvni sudovi blago prošire zahvaljujući vazodilatatornom efektu, što dovodi do blagog sniženja krvnog pritiska.

Neka istraživanja su pokazala da redovno uzimanje valerijane tokom nekoliko dana može dovesti do nižeg sistolnog i dijastolnog pritiska kod osoba u stresnim situacijama, kao i do smanjenja osećaja pritiska u grudima.

Ovi efekti mogu biti naročito korisni kod osoba koje imaju povremeno visok pritisak indukovan stresom, no važno je naglasiti da valerijana nije zamena za medicinsku terapiju kod ozbiljnih srčanih oboljenja ili hipertenzije, već služi kao dopunsko sredstvo za opuštanje.

Takođe, zbog svog hipotenzivnog dejstva, potrebna je opreznost kod ljudi koji već imaju nizak krvni pritisak, budući da preterana upotreba valerijane kod predisponiranih osoba može dovesti do vrtoglavice ili osećaja slabosti usled dodatnog sniženja pritiska.

Druge upotrebe

Osim navedenih namena, valerijana se tradicionalno koristi i za ublažavanje drugih tegoba:

Ipak, ovi dodatni efekti nisu istraženi i potvrđeni u meri kao delovanje na nesanicu i anksioznost, ali određenim ljudima mogu pružiti olakšanje.

Oblici i način upotrebe

Valerijana je dostupna u više farmaceutskih oblika, pa je moguće odabrati preparat prema individualnim potrebama i preferencijama.

Na tržištu su najzastupljeniji tečni ekstrakt u vidu kapi, osušeni koren za pripremu čaja, kao i fabrički pripremljeni preparati u tabletama ili kapsulama.

Valerijana kapi

Kapi od valerijane predstavljaju alkoholni ekstrakt dobijen potapanjem svežeg ili suvog korena u etanol.

Ovako dobijena tinktura valerijane omogućava da se aktivne materije brzo apsorbuju u organizmu, pa ne čudi da su valerijana kapi često prvi izbor ljudi koji žele da koriste ovu biljku.

Kapi valerijane se najčešće uzimaju oralno tako što se određeni broj kapi nakapa u malo vode ili soka.

Prednost valerijane u kapima je, pored brze i visoke apsorpcije, u tome što se doza može precizno prilagoditi potrebama, pa je moguće uzeti manju ili veću količinu u skladu sa željenim efektom.

Valerijana kapi su praktične za osobe kojima ne prija gutanje tableta, ali treba imati u vidu da imaju intenzivan biljni miris i ukus zbog koncentrisanog ekstrakta.

Neki proizvođači kombinuju valerijanu sa drugim umirujućim biljkama u tečnom obliku, poput matičnjaka ili hmelja, kako bi se postigao sinergijski efekat.

Kao i kod svih preparata, važno je pridržavati se uputstva.

Kapi valerijane obično se uzimaju nekoliko puta dnevno ili pred spavanje, u količini koju proizvođač preporuči.

Valerijana čaj

Čaj od valerijane priprema se od osušenog korena biljke, ređe od listova ili cvetova.

Tradicionalno, jedna do dve kašičice iseckanog sušenog korena preliju se šoljom vrele vode i ostave da odstoje pet do deset minuta, nakon čega se čaj procedi.

Ovako dobijen čaj ima blago sedativno dejstvo i najčešće se pije uveče, pred spavanje, radi opuštanja i lakšeg uspavljivanja.

Valerijana čaj se može konzumirati i tokom dana u situacijama stresa, ali umerenije, jer veće količine mogu izazvati pospanost.

Ukus čaja od valerijane je zemljast i pomalo gorak, a miris karakteristično jak i mnogima neugodan, pa se često meša sa drugim biljkama prijatnijeg ukusa, a po želji se može dodati i kašičica meda ili malo limunovog soka.

Iako je efekat čaja blaži u poređenju sa koncentrisanim kapima ili tabletama zbog manje koncentracije aktivnih sastojaka, mnogi ljudi uživaju u njemu kao prirodnom ritualu opuštanja.

Sama priprema napitka ima smirujući efekat i omogućava postepeno unošenje valerijane u organizam.

Valerijana tablete i kapsule

Farmaceutski prerađeni oblici valerijane poput tableta i kapsula pružaju praktičan način doziranja.

Valerijana tablete i kapsule obično sadrže suvi ekstrakt korena valerijane, standardizovan na određenu koncentraciju aktivnih materija.

Ovo znači da svaka tableta ili kapsula sadrži približno istu količinu delotvornih sastojaka, što obezbeđuje ujednačen efekat.

Proizvodi od valerijane u obliku kapsula i tableta su popularni jer nemaju jak ukus ili miris kao čaj ili kapi, a upotreba je jednostavna.

Ovi preparati su u slobodnoj prodaji i mogu se nabaviti bez recepta u apotekama i prodavnicama zdrave hrane.

Neki proizvodi, kao što su Persen, Persen forte ili Odoval S, pored valerijane sadrže i druge sastojke, ekstrakta lista matičnjaka, nane, pasiflore ili matičnjaka, koji pružaju dodatne koristi.

Drugi proizvodi pak sadrže vitamine i minerale za koje se veruju da mogu pružiti dodatni efekat opuštanja.

Valerijana tablete se najčešće koriste kod nesanice tako što se uzimaju oko pola sata do sat vremena pre spavanja, u skladu s uputstvom proizvođača.

Takođe mogu biti od koristi i tokom dana u stresnim situacijama, kada se obično uzimaju u manjoj dozi koja ne izaziva pospanost.

U svakom slučaju, važno je pridržavati se preporučene doze naznačene na pakovanju, jer povećavanje doze ne vodi nužno boljem efektu, a može povećati rizik od neželjenih dejstava.

Mogući rizici i neželjeni efekti

Valerijana se generalno smatra bezbednom za većinu ljudi kada se koristi u preporučenim dozama i kraćem vremenskom periodu.

Ipak, kao i svaki lek ili biljni preparat, ni valerijana nije bez ikakvih potencijalnih neželjenih efekata.

Kod pojedinih korisnika mogu se javiti glavobolja, vrtoglavica, osećaj slabosti ili pospanosti, pa čak i blaga gastrointestinalna nelagoda, kao što je mučnina, grčevi ili dijareja.

Iskustva korisnika valerijane ponekad uključuju živopisne snove ili produžen osećaj teške glave narednog jutra, naročito u slučaju upotrebe većih doza.

U izuzetno retkim slučajevima zabeleženi su poremećaji srčanog ritma i metalni ukus u ustima nakon uzimanja valerijane, ali takve reakcije su veoma retke.

Takođe, treba imati u vidu da valerijana može pojačati sedativni efekat drugih supstanci koje deluju umirujuće, pa se ne preporučuje istovremena upotreba sa alkoholom, sedativima, benzodiazepinima ili antihistaminicima koji izazivaju pospanost.

Pored toga, trebalo bi izbegavati uzimanje valerijane zajedno sa antidepresivima i drugim lekovima koji utiču na centralni nervni sistem, osim ako to lekar ne odobri.

Iz sličnih razloga, nakon uzimanja valerijane, posebno u višoj dozi, ne savetuje se upravljanje vozilima i rukovanje mašinama dok se ne ustanovi kako organizam reaguje, jer kod nekih osoba može doći do usporavanja reakcija.

Posebna mera predostrožnosti odnosi se na period trudnoće i dojenja, kada se zbog nedostatka podataka o bezbednosti, upotreba valerijane ne preporučuje.

Iz istog razloga ne preporučuje se upotreba kod dece bez konsultacije sa pedijatrom.

Kada je reč o dugotrajnoj primeni, najčešće se preporučuje da se valerijana koristi u kontinuitetu nekoliko nedelja, nakon čega je potrebno napraviti pauzu.

Iako valerijana ne stvara fizičku zavisnost, nagli prestanak posle dužeg perioda ponekad može dovesti do povratka nesanice ili anksioznosti u blažem obliku, pa se savetuje postepeno smanjivanje doze pri prekidu, naročito u slučajevima kada se koristi duže vreme.

Zaključak

Valerijana kapi, čaj i tablete predstavljaju prirodno rešenje za mnoge probleme modernog doba, poput nesanice, stresa i blagih oblika anksioznosti.

Ova lekovita biljka pruža blagotvorno umirenje nervnog sistema i može doprineti boljem snu i opštem osećaju smirenosti, a istovremeno potencijalno može unaprediti zdravlje srca kod osoba sa povišenom napetošću.

Ipak, treba imati na umu da, iako je u pitanju prirodni preparat, valerijanu treba koristiti odgovorno i u okvirima preporučenih doza.

Uzimanje valerijane u odgovarajućem obliku i dozi može značajno poboljšati kvalitet sna i života, bez ozbiljnih nuspojava kod većine korisnika.

U slučaju da upotrebe drugih lekova ili dodataka ishrani sa sličnim umirujućim efektom, kao i u slučaju prisustva hroničnih bolesti, pre upotrebe neophodno je konsultovati se sa lekarom ili farmaceutom.