Zubobolja ili povrede na skijanju, uključujući i one koje su dovele do oštećenja zuba, mogu lako da upropaste odmor i pretvore ga u veoma neprijatno iskustvo.
U ovom članku pozabavićemo se skijanjem i problemima koji mogu da se dogode kada su pitanju zubi.
Iako po pitanju učestalosti povreda zuba skijanje i snowboard vožnja nisu rizični kao kontaktni sportovi poput košarke, rukometa, borilačkih veština ili fudbala, oni spadaju u aktivnosti sa povećanim rizikom od povređivanja.
Imajući to u vidu, generalna je preporuka da, ukoliko je moguće, skijaši pre putovanja uplate putno osiguranje koje pokriva skijanje.
Ovo je posebno važno za skijanje u inostranstvu, jer stomatološke usluge i lekovi mogu biti dramatično skuplje nego u Srbiji.
Pri odabiru osiguravajuće kuće i paketa osiguranja, važno je obratiti pažnju da li su uključene stomatološke usluge i do kog iznosa, kako ne bi došlo do neprijatnih iznenađenja u slučaju potrebe da se polisa aktivira.
Preventiva
Sa razlogom se smatra da je dobra preventiva pola zdravlja, a ovo važi i u slučaju stomatologije.
Stomatološki pregled
Pre svakoga putovanja, preporučljivo je da se obavi stomatološki pregled i po potrebi obave popravke zuba.
Na ovaj način sprečava se da karijes i ostali procesi koji mogu biti aktivni napreduju i dovedu do zubobolje koja će upropastiti odmor, i u ovom slučaju uživanje u snegu i zimske sportove.
Sa pregledom i popravkom zuba ne treba čekati poslednji momenat pred put, već je savet da se on obavi nekoliko nedelja pre planiranog putovanja, kako bi ceo proces popravke zuba mogao da se obavi uobičajenim ritmom, odnosno kako bi bilo dovoljno vremena za eventualne terapije i lečenja zuba, kao i oporavak nakon terapije.
Ukoliko pak na odmoru dođe do bola, korišćenje lekova za zubolju je privremeno rešenje.
Nošenje štitnika za zube
Nošenje štitnika za zube na skijanju nije uobičajeno i imajući u vidu trajanje skijaškog dana nije naročito praktično i udobno rešenje.
Ipak, ukoliko planirate da skijate van staze, isprobate trikove u snow parku ili čak učestvujete na rekreativnoj trci, poželjno je korišćenje štitnika za zube, budući da ovakvi načini skijanja sa sobom nose povećane rizike.
Naravno, nošenje kacige tokom skijanja i vožnje snowboard-a je najtoplije preporučeno čak i u slučaju apsolutnih početnika. Nošenje skijaške kacige je u brojnim evropskim i svetskim skijalištima obavezno, a skijašima bez kacige se uopšte ne dozvoljava da skijaju u uređenom delu skijališta.
Povrede zuba na skijanju
Prema studiji iz 2000. godine, povrede zuba na skijanju najčešće uključuju:
- Pomeranje zuba iz njegovog prirodnog položaja (53%)
- Prelom zuba (42%)
- Gubitak zuba na mestu nezgode (5%)
Ista studija otkrila je da je 58% skijaša koji su pretrpeli neku od prethodnih povreda imalo i prateće povrede mekih tkiva, dok je 23.3% imalo i druge pridružene prelome kostiju lica.
Iako ovo zvuči prilično pesimistično, treba napomenuti da je do povrede zuba došlo kod oko samo 2% svih povređenih skijaša, što skijanje ne svrstava na listu najrizičnijih sportova kada su zubi i usta u pitanju.
Naučnici sa Univerziteta u Inzbruku, Austrija, koji su studiju sprovodili, analizirali su i na koji način je do povrede zuba došlo.
Očekivano, najveći broj povreda zuba bio je uzrokovan padom (kod 42% povređenih skijaša), zatim sudarom sa drugim osobama (kod 24.1% povreda) i povrede pogotkom sopstvenom opremom (kod 11%).
Sudari sa preprekama činili su 9% povreda, dok su nezgode sa ski liftovima dovele do 5.6% povreda.
Šta raditi u slučaju povrede zuba na skijanju?
Ukoliko do povrede zuba dođe neophodno je bez odlaganja se javiti stomatologu u skijalištu ili najbližem mestu.
Neki od simptoma povreda zuba uključuju:
- Pomeren zub sa svog prirordnog mesta
- Napukao zub
- Polomljen zub
- Zub koji se klima
- Bol ili preosetljivost zuba ili desni
- Potpuni gubitak zuba
- Otok zuba
- Fraktura ili iščešenje vilice
Svako od ovih stanja zahteva detaljan pregled stomatologa, kako bi se sprečile dodatne komplikacije koje mogu dovesti do potpunog gubitka zuba i stvaranja infekcija.
Šta više, povrede vilice poput fraktura ili iščašenja, osim što izazivaju jak bol u vilici, predstavljaju urgentno stanje koje zahteva hitno zbrinjanje.
Ukoliko je deo zuba polomljen i mogućnosti ste, sačuvajte ga, bilo da se radi o prirodnom zubu ili zubnoj krunici.
Traume mogu da dovedu i do otkaza zubnih implanata, te ukoliko osetite bilo kakvu nelagodu ili sumnjate da bi stabilnost implanta mogla biti dovedena u pitanje, o tome obavestite stomatologa iako možda ni jedan od simptoma u tom trenutku nije prisutan.
Kako nadoknaditi oštećen zub?
Kao što je prethodno objašnjeno, povrede zuba tokom zimskih sportova mogu biti različite vrste, a od stepena oštećenja zuba zavisi i na kojim način je najbolje pristupiti njegovoj nadoknadi ili popravci.
Napukao zub
Česti su slučajevi kada je napukao samo spoljni deo zuba.
Ovakve povrede najčešće nisu praćene bolom i nije potreban bilo kakav tretman. Ipak, ukoliko se pojavi bilo kakva pukotina, preporučuje se pregled stomatologa, kako bi se sa sigurnošću potvrdilo da je oštećena samo spoljna obloga.
U suprotonom, neophodno je nadoknaditi izgubljen deo, o čemu ćemo govoriti u nastavku.
Polomljen zub
Kada deo zuba nedostaje, bilo da je u pitanju manji deo ili gotovo ceo zub, govorimo o polomljenom zubu.
U zavisnosti od toga koliki i koji deo zuba je odlomljen, kao i o kom zubu se radi, stomatolog će odrediti optimalnu terapiju.
Najčešće se radi o nekoj od sledećih terapija, a preduslov za sve tri vrste terapija je da je ostalo dovoljno zuba za koji bi ovi protetski radovi bili vezani:
- Nadoknada plombom. Ukoliko je polomljen samo mali, spoljni deo zuba, vrlo je moguće da će moći da bude nadoknađen plombom. Ovo je najjeftiniji i najjednostavniji način. Pacijent odmah po ugradnji plombe sme da nastavi sa jelom.
- Nadoknada zubnom krunicom. Nažalost, oštećenja zuba su često suviše velika da bi se sanirala plombom, te je neophodno ugraditi zubnu krunicu. Ugradnja krunice podrazumeva brušenje spoljnog dela zuba, za koji se krunica cementira i na taj način vraća izgled zuba pre povrede.
- Nadoknada fasetom. Keramičke fasete su tanki listovi koji mogu da pokriju spoljna oštećenja na zubu. Za razliku od krunica, ne brusi se ceo zub, već samo njegov vidljivi, prednji deo, ali mogu da pokriju isključivo manje povrede na prednjem delu zuba. Osim ovih, tankih keramičkih ljuspica, moguće je izraditi i fasetu od kompozitnog materijala.
- Nadoknada luminirom. Luminiri su posebna vrsta faseta, poznate i pod terminom „navlake bez brušenja“, budući da su veoma tanki i mogu se zalepiti direktno na zub pacijenta. Oni mogu rešiti isključivo minimalne povrede zuba.
U slučajevima kada je veći deo zuba polomljen, nadoknada je kompleksnija, i odvija se u više koraka tokom kojih se nadoknađuje deo po deo zuba.
Kod posebno teških povreda, moguće je da nadoknada uopšte nije moguća, o čemu možete pročitati više u narednoj sekciji.
Potpuno izgubljen zub
Potpuno izgubljen zub podrazumeva da nadoknada zuba nije moguća plombom, krunicom ili fasetom, već neophodno nadoknaditi ceo zub.
Ovo se dešava u slučaju da je oštećen koren zuba, ili je preostali deo zuba toliko mali da je za njega nemoguće vezati protetske radove koji bi nadoknadili zub.
U ovim slučajevima, pacijentima su na raspolaganju zubni implanti ili mostovi.
Zubni implant je veštački koren zuba, koji u potpunosti preuzima ulogu prirodnog korena nakon procesa zarastanja, odnosno oseointegracije.
Nakon oporavka i srastanja implanta sa viličnom kosti na njega se ugrađuje krunica koja po svim karakteristikama odgovara prirodnom zubu.
Iako je ovo po svim svojim karakteristikama superiorni način nadoknade zuba u odnosu na mostove, skuplji je i dugotrajniji, pa se određen broj pacijenata odlučuje za zubne mostove.
Kao što ime sugeriše, zubni most premošćuje prostor izgubljenog zuba. Nakon vađenja zuba koji je preostao, izrađuje se most od tri člana; po jedan sa svake strane izubljenog zuba vezuje se za zdrave zube, dok srednji član mosta ima ulogu da nadoknadi prostor koji se pojavio gubitkom zuba.
Saveti kako ubrzati zarastanje rane od zuba, i generalno šta očekivati tokom oporavka tema je kojom smo se bavili u odvojenom članku.
Više o sličnostima i razlikama između ova dva rešenja možete pročitatu u članku u kome smo poredili implante i mostove.
Zaključak
Povrede zuba na skijanju čine oko 2% svih povreda skijaša i bordera, pa se skijanje ne smatra jednim od sportova na vrhu liste najrizičnijih sportova po ovom pitanju, kao što su rukomet, hokej, košarka, borilački i drugi kontaktni sportovi.
Skijaši bi trebalo da razmisle o putnom osiguranju koje uključuje skijanje i pokriva urgentna stomatološka stanja, posebno u slučaju skijanja u inostranstvu gde su stomatološke usluge najčešće veoma skupe.
Skijaši koji su skloni ekstremnijem skijanju, vožnji po neuređenim stazama, izvođenju trikova ili učestvovanju na trkama, mogu da razmisle o povremenom nošenju gumenog štitnika za zube tokom rizičnijeg skijanja.
Nekoliko nedelja pre samog putovanja preporučuje se preventivni pregled stomatologa, kako bi se na vreme sanirali potencijalni kvarovi i infekcije zuba, i sprečila pojava zubobolje i preosetljivosti tokom odmora.
Iako zuba povrede na skijanju nisu toliko česte, do njih može doći.
Ukoliko se dogodi nezgoda koja uzrokuje lom, gubitak, klimanje ili bilo kakvu nelagodu povezanu sa zubima, potrebno je bez odlaganja se javiti stomatologu radi pregleda, procene stanje i sprečavanja eventualno naknadnog gubitka zuba.
Ukoliko do gubitka zuba čak i dođe, pacijentima je na raspolaganju nekoliko načina za njegovu nadoknadu, uključujući plombe, krunice, fasete, mostove i implante.