Kašalj je prirodni refleksni mehanizam kojim se dišni putevi štite od nakupljanja sluzi, prašine, mikroorganizama i drugih iritansa.
Iako je obično simptom prehlade i gripa, kašalj može imati različite uzroke, od bezazlene reakcije na suvi vazduh do ozbiljnijih infekcija ili hroničnih stanja.
Pored toga, dugotrajan ili iscrpljujući kašalj narušava kvalitet života, ometajući svakodnevne aktivnosti i odmor, posebno kada se javlja noću.
Postoji nekoliko tipova kašlja, uključujući suv, neproduktivan kašalj i vlažan, odnosno produktivan kašalj.
Suv kašalj karakteriše izostanak sekreta, obično zbog iritacije grla ili gornjih disajnih puteva, dok je vlažan kašalj praćen iskašljavanjem sluzi iz donjih disajnih puteva ili pluća.
Iako postoje brojni lekovi, veliki broj ljudi i dalje pribegava prirodnim metodama suzbijanja kašlja.
Ovakve metode često se oslanjaju na tradiciju, a zadnjih decenija postaju predmet naučnih ispitivanja koja potvrđuju njihovu delotvornost.
Bez obzira na to, nekada je ipak jedino rešenje medicinska pomoć, posebno kada kašalj traje duže od uobičajenog ili prateći simptomi upućuju na ozbiljnije narušeno zdravstveno stanje.
U nastavku slede objašnjenja najčešćih uzroka kašlja, a potom i različiti prirodni načini za zaustavljanje kašlja.
Na kraju, biće reči i o tome koji lekovi mogu biti od koristi, kao i kada je neophodno javiti se lekaru.
Najčešći uzroci kašlja
Razumevanje uzroka kašlja je od velikog značaja za odabir adekvatne metode lečenja.
U nekim slučajevima, kašalj je kratkotrajan i prolazi spontano, dok se u drugim pretvara u hronični simptom koji traje duže od nekoliko nedelja.
Infekcije gornjih disajnih puteva
Najčešći uzrok kašlja su prehlada i grip, koje izazivaju virusi.
Kao reakcija organizma na prisustvo virusa, sluzokoža gornjih disajnih puteva otiče i pojačava se lučenje sekreta, što može dovesti do produktivnog kašlja.
Suv, iritirajući kašalj često se javlja na početku prehlade, pre nego što se stvori značajna količina sluzi.
Ovo stanje se obično poboljšava u roku od jedne do dve nedelje uz odmor i hidrataciju, ali može biti iscrpljujuće tokom trajanja infekcije.
Infekcije donjih disajnih puteva
Bronhitis i upala pluća predstavljaju ozbiljnije infekcije koje zahvataju donje delove respiratornog trakta.
Bronhitis, koji je često posledica prehlade ili gripa, može uzrokovati gust sekret i uporan kašalj koji traje nedeljama.
Upala pluća, s druge strane, može imati ozbiljnije simptome poput visoke temperature, groznice i bola u grudima.
Kašalj kod upale pluća može biti izrazito produktivan, sa iskašljavanjem gnojnog ili krvavog sekreta, te zahtevati itnu medicinsku negu.
Alergijske reakcije i astma
Kada telo pogrešno identifikuje određene supstance kao pretnju, dolazi do alergijske reakcije koja se neretko ispoljava kašljem.
Polen, prašina, grinje ili životinjska dlaka mogu podstaći imunološki odgovor u vidu kijanja, suzenja očiju i suvog kašlja.
Astma, koja predstavlja hronično zapaljenje disajnih puteva, može uzrokovati epizode suvog kašlja, osećaj stezanja u grudima i otežano disanje.
Ovi simptomi se obično pogoršavaju tokom noći ili u kontaktu sa okidačima poput hladnog vazduha ili kao posledica fizičkog napora.
Vraćanje kiseline i GERB
Povremeno, kašalj može biti izazvan gastroezofagealnim refluksom, odnosno prekomernim lučenjem i vraćanjem želudačne kiseline.
Kada se kiselina iz želuca vraća u jednjak, dolazi do iritacije sluzokože grla, što često izaziva hroničan suv kašalj.
Kašalj uzrokovan vraćanjem kiseline ili hroničnim vraćanjem kiseline koje se naziva gastroezofagealna refluksna bolest, obično je praćen gorušicom, bolom u grudima, gorkim ukusom u ustima i mučninom.
Ovaj tip kašlja se često pogoršava u ležećem položaju, tokom noći ili nakon obilnih obroka.
Lečenje refluksa kiseline obično uključuje promene u ishrani, poput izbegavanja masne, začinjene i kisele hrane, kao i konzumiranjem manjih, češćih obroka.
Lekovi koji se često koriste za lečenje GERB-a uključuju antacide, poput aluminijum-hidroksida i magnezijum-hidroksida, H2 blokatore kao što su Famotidin ili Ranitidin, i inhibitore protonske pumpe, poput Nolpaze ili Controloca.
Ovi lekovi pomažu u smanjenju proizvodnje želudačne kiseline i ublažavanju simptoma, čime se smanjuje i učestalost kašlja.
Odgovor na pitanje kada odabrati H2 blokator, a kada IPP, te da li je bolji izbor Controloc, Nolpaza ili Famotidin, može se pročitati u posebnom članku.
Takođe, treba imati u vidu da je ranitidin povučen iz upotrebe, pa je neophodno koristiti adekvatnu zamenu za Ranisan, najpopularniji lek koji sadrži ovu aktivnu supstancu.
U težim slučajevima, lekar može preporučiti dodatne dijagnostičke procedure, poput gastroskopije, kako bi se utvrdio uzrok i eventualna potreba za dodatnim lečenjem.
Pušenje i zagađen vazduh
Duvanski dim spada u najagresivnije iritanse za pluća i bronhije.
Dugotrajno pušenje dovodi do hroničnog bronhitisa, poznatog i kao pušački kašalj, koji se često manifestuje iskašljavanjem guste, obojene sluzi.
Pored duvanskog dima, izloženost zagađenom vazduhu, industrijskim gasovima ili hemikalijama može izazvati iritaciju disajnih puteva, suvi kašalj ili čak dugotrajna oštećenja tkiva pluća.
Lekovi i druga stanja
Određeni lekovi, poput ACE inhibitora koji se koriste za smanjenje visokog krvnog pritiska, mogu izazvati suv kašalj kao nuspojavu.
Pored toga, hronična oboljenja poput hronične opstruktivne bolesti pluća, HOBP, ili srčane insuficijencije često su praćena dugotrajnim i iscrpljujućim kašljem.
U ovim slučajevima, adekvatno lečenje osnovnog oboljenja je neophodno za ublažavanje simptoma kašlja.
Prirodni lekovi za kašalj
Lekovi i medicinska sredstva zauzimaju važno mesto u zaustavljanju kašlja, ali brojni prirodni lekovi takođe mogu biti od koristi.
Glavna prednost prirodnih lekova za kašalj predstavlja mali rizik od nuspojava kada se pravilno primenjuju, uz mogućnost da se primene u kućnim uslovima.
Konsultacija sa lekarom ili farmaceutom je u svakom slučaju preporučljiva, posebno kada se radi o osobama sa hroničnim bolestima ili osetljivim grupama, poput dece, trudnica ili starijih osoba.
Čajevi i topli napici
Topli napici imaju umirujuće dejstvo na nadraženo grlo i pomažu ukapljivanju i izbacivanju sluzi.
Većina toplih napitaka može biti od koristi, no neke vrste čajeva se posebno izdvajaju po mogućnosti smirivanja kašlja, kao i razređivanju i izbacivanju sekreta.
Čaj od lovora
Lovor je aromatičan list koji se često koristi u kulinarstvu, ali je ujedno i veoma efikasan prirodni lek za kašalj.
Smatra se da određena etarska ulja iz lovorovih listova deluju antiseptično, umanjujući rast mikroorganizama u grlu i disajnim putevima.
Za pripremu čaja od lovora obično se koristi nekoliko suvih ili svežih listova, koji je potrebno preliti ključalom vodom i ostaviti da odstoje pet do deset minuta.
Po želji se mogu dodati i druge biljke, poput žalfije ili majčine dušice, radi dodatne arome i dodatnog efekta na disajne puteve.
Čaj od đumbira
Đumbir je poznat po antiinflamatornim i antimikrobnim svojstvima.
Njegov ljutkasti ukus i aktivni sastojci, poput gingerola i šogaola, mogu ublažiti iritaciju u grlu, smanjiti upalu i olakšati disanje.
Čaj od đumbira se priprema tako što se komadić svežeg đumbira iseca na tanke kriške, prelije vrelom vodom i ostavi da odstoji deset do 15 minuta.
Za prijatniji ukus može se dodati limunov sok ili malo meda.
Žalfija i majčina dušica
Pored lovora i đumbira, klasični narodni lek protiv kašlja često uključuje žalfiju i majčinu dušicu.
Obe biljke imaju dokazana antiseptična i antiinflamatorna svojstva, pa se koriste u vidu čajeva ili za ispiranje usta i grla.
Veruje se da žalfija može ublažiti bol u grlu, dok majčina dušica olakšava iskašljavanje.
Topli napici na bazi zove, kamilice ili nane
Iako manje specifični, topli napici od ovih biljaka mogu opustiti mišiće gornjih disajnih puteva i smiriti iritaciju.
Posebno su popularni u situacijama kada je kašalj povezan sa blagom prehladom.
Bez obzira na odabir biljke, preporučuje se umerena temperatura napitka kako se ne bi dodatno nadražila sluzokoža.
Čaj ne treba piti vreo, već topao, budući da preterano visoka temperatura može pojačati crvenilo i nelagodnost.
Med i limun
Med i limun su verovatno najpopularnija kombinacija kućnih lekova za suzbijanje kašlja. Brojna istraživanja ukazuju na to da:
Med poseduje antimikrobna i umirujuća svojstva, koja oblažu iritirano grlo i smanjuju osećaj grebanja.
Pored toga, med deluje kao prirodni ekspektorans, olakšavajući izbacivanje nagomilane sluzi.
Preporučuje se upotreba sirovog, nepasterizovanog meda, jer se veruje da zadržava više korisnih enzima.
Limun je bogat vitaminom C, antioksidansima i drugim nutrijentima koji mogu pomoći u oporavku i smanjenju iritacije grla.
Sok od limuna pomaže u razgradnji sekret, a takođe može podići ukupnu otpornost organizma na infekcije, budući da kiselost limuna doprinosi stvaranju manje pogodnog okruženja za razmnožavanje bakterija u grlu.
Kombinacija meda i limuna često se dodaje čajevima ili toploj vodi, mada se može uzimati i samostalno.
Jedna kašičica meda pomešana sa nekoliko kapi limunovog soka može se konzumirati tokom dana, kada god se oseti pojačana iritacija u grlu.
Ipak, treba imati u vidu da je limun veoma kisela namirnica, pa ga osobe koje pate od gastritisa ili refluksa kiseline moraju koristiti umereno kako ne bi došlo do pogoršanja tegoba.
Takođe, med se ne preporučuje za decu mlađu od godinu dana zbog rizika od botulizma.
Inhalacija
Inhalacija toplom parom smatra se jednim od najbržih i najefikasnijih načina za otpušavanje zapušenih disajnih puteva i ublažavanje kašlja.
Topla para pomaže pri rastvaranju guste sluzi, olakšava iskašljavanje i smanjuje osećaj iritacije u grlu.
Postoji nekoliko načina na koji se mogu postići ove koristi:
- Prosta inhalacija vrelom vodom: Nakon što se posuda napuni ključalom vodom, potrebno je nagnuti glavu iznad pare, a preko glave prebaciti peškir kako bi se sprečilo rasipanje pare. Inhalacija se obavlja pet do deset minuta, s pauzama ukoliko para deluje previše toplo ili izaziva neprijatnost.
- Inhalacija sa dodatkom soli, biljaka ili eteričnih ulja: Dodavanje morske soli, koja može delovati dezinfekciono, ili nekoliko kapi eteričnih ulja poput eukaliptusa, nane ili čajevca radi dodatnog antibakterijskog ili dekongestivnog efekta može pružiti dodatne koristi.
- Upotreba inhalatora ili raspršivača: Električni inhalator kao i inhalatori koji raspršuju fiziološki rastvor ili lekove u obliku finih čestica, koje dopiru dublje u pluća, mogu delotvornije smanjiti upalu i biti dobar izbor za osobe sa hroničnim problemima disajnih puteva ili češćim epizodama kašlja.
Inhalacija je najdelotvornija ako se praktikuje kratko, ali redovno, nekoliko puta dnevno u kraćim sesijama.
Održavanje higijene korišćenih pomagala, poput inhalatora, posuda za paru i peškira, je neophodno da se ne bi stvarao dodatni izvor infekcije.
Lekovi za zaustavljanje kašlja
U situacijama kada je kašalj intenzivan, dugotrajan ili ometa svakodnevne aktivnosti, upotreba farmaceutskih lekova može biti najbolji izbor.
Na tržištu se mogu pronaći različite vrste lekova i medicinskih sredstava, koja se mogu kupiti sa ili bez recepta, a koji imaju različite mehanizme delovanja.
Za smirivanje kašlja najčešće se koriste:
- Antitusici: Supresori kašlja deluju na centar za kašalj u mozgu, smanjujući nagon za kašljanjem. Obično se koriste kod suvog, nadražajnog kašlja koji ne prolazi ni posle iskašljavanja. Tipičan primer lekova iz ove grupe je dekstrometorfan.
- Ekspektoransi i mukolitici: Lekovi iz ove grupe namenjeni su razređivanju i izbacivanju sluzi iz disajnih puteva, najčešće kod produktivnog kašlja.
- Mukolitici: Ovi preparati deluju na razgradnju molekulskih veza u gustoj sluzi, čineći je manje lepljivom i lakšom za izbacivanje. Najčešće korišćeni predstavnici su acetilcistein i ambroksol.
- Bronhodilatatori: Kod osoba koje imaju suženje bronhija ili napade astme, bronhodilatatori proširuju disajne puteve, omogućavajući lakši prolaz vazduha i smanjenje kašlja.
- Kombinovane formule: Postoje i sirupi i tablete koji kombinuju više aktivnih supstanci, recimo ekspektorans i antitusik, čime se istovremeno postiže olakšanje kašlja i eliminacija viška sekreta.
Pored lekova, od koristi mogu biti i medicinska sredstva koja mogu privremeno i gotovo trenutno doneti olakšanje.
Ovi preparati mogu se naći u različitim oblicima, uključujući septolete, pastile, tablete, sprejeve i kapi, a mogu se kupiti bez lekarskog recepta.
Pri izboru leka za kašalj uvek treba obratiti pažnju na vrstu kašlja, odnosno da li je u pitanju suv ili produktivan kašalj, kao i na prisustvo pridruženih simptoma, kao što su bol u grudima, temperatura, šuštanje u plućima i drugi.
Uzimanje pogrešne vrste leka može dovesti do pogoršanja stanja, kao što je slučaj sa suzbijanjem vlažnog kašlja kada postoji velika količina sekreta u bronhijama.
Iz ovog razloga, ali i zbog mogućih nuspojava, uvek se preporučuje konsultacija sa lekarom ili farmaceutom prilikom odabira najoptimalnijeg proizvoda.
Kada se obratiti lekaru
Iako većina kašljeva prođe uz adekvatan odmor, hidrataciju i primenu prirodnih ili blagih farmakoloških sredstava, postoje situacije kada je neophodno posetiti lekara.
Lekarski pregled neophodan je u slučajevima dugotrajnog kašlja, kada on traje duže od dve ili tri nedelje, a ne primećuje se poboljšanje ni nakon upotrebe prirodnih lekova ili lekova koji se mogu kupiti bez recepta.
Dugotrajan kašalj može upućivati na ozbiljnije probleme poput bronhitisa, astme ili čak težih stanja.
Ukoliko je kašalj praćen visokom temperaturom, posebno iznad 38.5°C, ili je praćen bolovima u grudima ili otežanim disanjem, poseta lekaru je neophodna.
Ovi simptomi, kao i teško disanje ili šuštanje i piskavo disanje, mogu biti znak upale pluća koja zahteva antibiotsku terapiju, ali i stanja poput astme ili opstrukcije disajnih puteva.
Prisustvo krvi u iskašljanoj sluzi, odnosno hemoptizija, je simptom koji zahteva neodložnu posetu lekaru, budući da može ukazivati na ozbiljnije bolesti pluća.
Iako iskašljavanje krvi može biti samo posledica pucanja sitnih krvnih sudova od jakog kašljanja, ovaj simptom se ne sme zanemariti.
Bebe i deca su posebno osetljiva na infekcije disajnih puteva. Povišena temperatura, otežano disanje ili ubrzan rad srca, uz uporan kašalj, simptomi su koji zahtevaju neodložnu posetu pedijatru.
Imunitet kod dece nije dovoljno razvijen, pa postoji povećan rizik od razvoja komplikacija poput bronhiolitisa ili upale pluća.
Na kraju, osobe s hroničnim bolestima, kao što su dijabetes, bolesti srca, bubrega ili oslabljen imuni sistem, spadaju u rizične grupe i ne bi trebalo da odlažu posetu lekaru u slučaju upornog kašlja.
Prevencija
Za prevenciju kašlja ključni su očuvanje zdravlja disajnih puteva i jačanje imunološkog sistema.
Ovo pre svega podrazumeva izbegavanje iritansa, kao što su duvanski dim, zagađeni vazduh i hemikalije koje mogu izazvati iritacije disajnih puteva.
Pored toga, održavanje dobrog nivoa hidratacije takođe je od velikog značaja, budući da pomaže u očuvanju vlažnosti sluzokože disajnih puteva, čime se smanjuje mogućnost pojave kašlja.
Tokom zimskih meseci, kada grejanje može isušiti vazduh u prostorijama, važno je obezbediti dobru ventilaciju i povremeno ovlaživanje prostora.
Osim toga, redovno pranje ruku i izbegavanje kontakta sa zaraženim osobama mogu značajno smanjiti rizik od infekcija koje izazivaju kašalj.
Pravilna ishrana bogata vitaminima, posebno vitaminom C, i mineralima poput cinka, igra ključnu ulogu u jačanju imunološkog sistema.
Multivitaminski i drugi dodaci mogu biti od koristi za osobe sa oslabljenim imunitetom ili potvrđenim nedostacima vitamina i minerala.
Jedan od popularnih preparata ovog tipa je Orthomol Immun, koji se često koristi preventivno tokom sezone gripa, ali i kao podrška lečenju.
Takođe, redovno bavljenje fizičkom aktivnošću doprinosi jačanju imunološkog sistema i zdravlju disajnih puteva.
Zaključak
Kašalj je čest simptom koji može biti posledica različitih uzroka, od blagih do ozbiljnih zdravstvenih stanja.
Ipak, daleko najčešći uzrok kašlja su prehlada i grip, odnosno infekcije gornjih i donjih disajnih puteva koje često prolaze bez potrebe za ozbiljnijim lečenjem.
Prirodni lekovi za zaustavljanje kašlja, odmor i hidriranje, često su dovoljni za oporavak, no ne treba zanemariti važnost medicinske procene u slučajevima upornog, intenzivnog kašlja, posebno kada je on praćen i drugim simptomima.