Enzimi jetre, odnosno transaminaze, koji se nazivaju alanin transaminaza (ALT) i aspartat aminotransferaza (AST) su dva najčešće testirana jetrena enzima koja se koriste za procenu funkcije jetre.
Pored njih, mogu biti testirani nivoi i drugih enzima i proteina koji ukazuju na probleme sa jetrom, kao što su alkalna fosfataza (ALP), bilirubin, alubim, gama-glutamil transferaza (GGT) i drugi.
Povišene vrednosti ALT i AST enzima mogu biti znak bolesti jetre.
U ovom članku govorimo u jetrenim enzimima, kada se javljaju povišeni enzimi jetre, kako smanjiti njihovu vrednosti i drugim važnim povezanim pitanjima, sa posebnim fokusom na enzime ALT i AST.
Kada se proveravaju vrednosti ALT i AST?
Analiza nivoa transaminaza, a posebno vrednosti ALT i AST u krvi obično je samo deo dijagnostičke procedure koja se naziva test ili provera funkcije jetre.
Funkcija jetre može proveravati iz različitih razloga, kao što su:
- Prisutni simptomi bolesti jetre, uključujući žuticu, taman urin, mučninu, povraćanje ili stalan osećaj umora
- Praćenje stanja i toka već prisutne bolesti
- Praćenje efikasnosti primenjene terapije
- Prisutne bolesti žučne kese
Enzimi jetre se takođe mogu proveravati kako bi se utvrdilo da li uporeba leka za neko drugo stanje izaziva oštećenje jetre ili ne.
Nivo enzima ALT i AST se proverava uzimanjem uzorka krvi, a rezultati su obično gotovi za nekoliko sati.
ALT
Alanin transaminaza ili skraćeno ALT učestvuje u metabolizmu proteina.
Ukoliko je jetra oštećena ili ne funkcioniše pravilno, ALT se može naći u krvi u većoj količini, što dovodi do povišenog nivoa ALT.
Najčešće se kao normalna vrednost ALT smatra vrednosta niža od 40 U/L, no ovo može varirati od vrste testa koji se koristi u laboratoriji.
AST
Aspartat aminotransferaza ili skraćeno AST je enzim koji se nalazi u različitim organima u ljudskom telu, uključujući srce, mozak, pankreas, mozak i mišiće.
Kada je jetra oštećena, AST može da se u većoj meri ispušta u krvotok.
Najčešće se kao normalna vrednost AST smatra vrednosta niža od 41 U/L, no ovo može varirati od vrste testa koji se koristi u laboratoriji.
Povišen ALT ili AST u krvi
Povišen nivo ALT ili AST u krvi najčešće ukazuje na nepravilno funkcionisanje ili bolest jetre.
Uzroci povišenih transaminaza su mnogobrojni, a u nastavku slede najčešći uzroci.
Nealkoholna masna bolest jetre
Najčešći uzrok povišenih enzima jetre je nealkoholna masna bolest jetre. Između 25 i 50% ljudi sa povišenim jetrenim enzimima pati od ovog stanja.
Masna jetra je stanje kada se u jetri akumulira više masti nego što je to normalno.
Za razliku od alkoholne bolesti jetre, ovo stanje pogađa ljude koji ne konzumiraju ili umereno konzumiraju alkohol.
Iako nije u potpunosti jasno zašto se javlja ovo stanje, osnovni faktori rizika su metabolički poremećaji, kao što su gojaznost, dijabetes, povišen nivo šećera u krvi, visok pritisak ili povišen nivo masnoća u krvi.
Masna jetra najčešće ne izaziva nikakve simptome, no ponekad može biti uzrok umora ili bola u desnoj strani abdomena.
Metabolički sindrom
Metabolički sindrom uključuje različite simptome koji povećavaju rizik od srčanih oboljenja i drugih hroničnih bolesti.
Neki od ovih simptoma su visok nivo šećera u krvi, povišen krvni pritisak, višak kilograma ili gojaznost, i višak masnoća u krvi, a posebno triglicerida ili holesterola.
Prisustvo ovih simptoma može biti indikacija za proveru nivoa enzima jetre, i uzrok njihove povišene vrednosti.
BMI indeks može biti koristan alat za utvrđivanje zdravstvenog statusa telesne mase.
Hepatitis
Hepatitis je virus koji dovodi do upale i oštećenja jetre, a postoji nekoliko vrsta hepatitisa, koji se nazivaju A, B, C, D i E.
Simptomi svih vrsta hepatitisa su slični, i mogu da uključuju umor, bol u mišićima i zglobovima, mučninu, gubitak apetita i druge tegobe.
Hepatitis je veoma često uzrok povišenih vrednosti AST i ALT u krvi.
Alkoholna bolest jetre
Za razliku od nealkoholne masne bolesti jetre, masna jetra koja se razvija usled prekomerne konzumacije alkohola u dužem vremenskom periodu ima jasan uzrok.
Upala jetre koja se javlja kao uznapredovalo stanje alkoholne bolesti jetre naziva se hepatitis.
Ukoliko se ne prestane sa konzumacijom alkohola, i ne uvedu promene načina života i ishrane, mogu nastati oštećenja i ožiljci na jetri.
U prvoj fazi, ovi ožiljci ne utiču na pravilan rad jetre, i ovo stanje naziva se fibroza. Fibroza je stanje koje se može lečiti, i moguć je potpuni oporavak jetre.
Kada su ožiljci toliko rasprostranjeni da ometaju pravilan rad jetre, reč je o cirozi jetre, izuzetno opasnom stanju koje može biti opasno po život.
Ciroza
Ciroza jetre predstavlja trajno oštećenje jetre, koje karakteriše veliki broj ožiljaka koji sprečavaju normalno funkcionisanje jetre.
Ciroza jetre može dovesti do otkazivanja jetre i biti životno ugrožavajuće stanje.
Simptomi ciroze mogu uključivati umor i svrab kože, a ovo stanje razvija se usled nelečenog hepatitisa ili bolesti masne jetre.
Retko, može se javiti lokalizovan ili nelokalizovan bol jetre.
Druga stanja
Pored ovih uobičajenih stanja koje dovode do povećanih vrednosti enzima AST i ALT u krvi, i sledeća stanja mogu da budu uzrok:
- Autoimuni hepatitis
- Celijakija
- Infekcija Epstein-Barr virusom, vrstom herpes virusa koji je uzočnik pojave herpesa na usni, genitalnog herpesa ili herpes zostera
- Neželjeni efekat nekih lekova ili njihova dugotrajna upotreba
- Rak jetre
Poovišen ili snižen nivo jetrenih enzima nije uvek znak zdravstvenog problema.
Faktori koji mogu privremeno uticati na nivo AST ili ALT uključuju vežbanje, trudnoću ili upotrebu lekova koji su toksični za jetru.
Odnos AST i ALT
Iako može delovati da je samo vrednost ALT dovoljna da se postavi dijagnoza bolesti jetre, odnos ovog enzima sa AST može pružiti širu sliku o zdravstvenom stanju.
Pored toga, ova dva parametra mogu se zajedno koristiti kako bi se ustanovilo da li je stanje akutno ili hronično.
Kod akutnih stanja, vrednost ALT naglo raste, dok se kod bolesti jetre postepeno povećava kako bolest napreduje i utiče i na druge organe, što dovodi do toga da raste i AST.
Ovo može biti slučaj kod bolesti poput hepatitisa C, koji uzrokuje dugoročno oštećenje jetre, a utiče i na bubrege, mozak, oči, kožu i zglobove.
Odnos između AST i ALT može se izračunati računskim deljenjem vrednosti AST i ALT u krvi i važan je u postavljanju dijagnoze.
Uopšteno, odnos AST i ALT može ukazivati na sledeće:
- Odnos AST/ALT manji od jedan, a ALT je značajno veći od AST ukazuje na nealkoholnu masnu bolest jetre.
- Odnos AST/ALT je jedan, odnosno vrednosti su jednake, mogu ukazivati na akutnu infekciju virusnog hepatitisa ili biti posledica upotrebe lekova.
- Odnos AST/ALT veći od jedan, odnosno AST je veći od ALT, može ukazivati na cirozu jetre.
- Odnos AST/ALT veći od dva, odnosno ukoliko je AST dvostruko veći od ALT, obično je znak alkoholne bolesti jetre.
Ipak, odnos AST i ALT ne može se koristiti samostalno za postavljanje dijagnoze, već se u obzir moraju uzeti i vrednosti ovih enzima.
Odnos ova dva enzima od koristi je samo ukoliko su vrednosti povišene.
Kako smanjiti ALT ili AST
Smanjenje vrednosti ALT ili AST zahteva lečenje osnovnog stanja koje dovodi do povećanih nivoa enzima jetre u krvi.
Nealkoholna masna bolest jetre i metabolički sindrom pre svega zahtevaju promenu životnih navika i korekciju ishrane.
Ovo podrazumeva održavanje zdrave telesne mase i više fizičke aktivnosti, kao i pridržavanje zdravog načina ishrane.
Raznovrsna ishrana koja se bazira na voću, povrću, integralnim žitaricama, nemasnim izvorima proteina i dobrim mastima je ključna za održanje zdravlja jetre, ali i opšteg zdravlja.
Na ovaj način obezbeđuje se unos dovoljno vlakana, ali i vitamina i minerala koji su neophodni za pravilno funkcionisanje organizma.
Pored toga, trebalo bi izbegavati zasićene masti, koje se nalazi pre svega u mesu i punomasnim mlečnim proizvodima, kao i unos holesterola i naročito trans masti.
Izbegavanje alkohola, unos dovoljne količine tečnosti i držanje krvnog pritiska i šećera u krvi pod kontrolom takođe smanjuje rizik od razvoja bolesti jetre i komplikacija.
Na kraju, tretmane navodnog čišćenja jetre trebalo bi izbegavati, budući da ovi tretmani nisu naučno dokazani, i sa sobom nose više rizika nego potencijalnih koristi.
Niske vrednosti ALT i AST
Niske vrednosti enzima jetre se retko sreću, i obično su prolazne prirode te ne predstavljaju razlog za brigu.
Ipak, u nekim slučajevima niske vrednosti ALT i AST mogu ukazivati na smanjenu funkciju jetre, posebno kod pacijenata koji pate od ciroze jetre u uznapredovaloj fazi bolesti.
Niske vrednosti jetrenih enzima takođe se mogu javiti tokom trudnoće.
Drugi parametri i procedure za proveru funkcije jetre
ALT i AST su dva osnovna enzima jetre koja se koriste za proveru funkcije jetre.
Osim njih, i druge analize mogu biti od koristi kako bi se proverila funkcija jetre. Neki od testova uključuju:
- Alkalna fosfataza (ALP), enzim koji se nalazi u kostima, žučnim kanalima i jetri
- Gama-glutamil transferaza (gama-GT ili GGT), enzim koji se nalazi u membranama ćelija žučnih puteva i unutrašnjosti ćelija jetre
- Albumin, protein koji proizvodi jetra
- Bilirubin, nusprodukt razgradnje crvenih krvnih zrnaca koji se prerađuje u jetri
Pored ovih analiza, za pravilnu dijagnostiku mogu biti potrebni i ultrazvuk abdomena, rendgensko ili CT snimanje.
Ukoliko je prisutna fibroza ili ciroza jetre, biopsija je najbolji i najpouzdaniji način da se utvrdi stepen oštećenja jetre.
Zaključak
Enzimi jetre, koji se nazivaju i transaminaze, a pre svega ALT i AST, osnovni su način procene funkcije jetre.
Ovi testovi obavljaju se analizom uzorka krvi, a povišene vrednosti najčešće ukazuju na nepravilno funkcionisanje ili bolest jetre.
Uzroci povišene vrednosti ALT ili AST u krvi su masna jetra, hepatitis i metabolički sindrom, a u zavisnosti od uzroka koji dovodi do visokih vrednosti jetrenih enzima zavisi i način lečenja.
Promene životnih navika i režima ishrane, kao i prestanak konzumacije alkohola i održanje zdrave težine su prvi i osnovni vidovi lečenja bolesti jetre.