Čišćenje jetre je veoma popularno i često promovisano na društvenim mrežama, a sa detoksikacijom jetre povezuju se namirnice poput jabukovog sirćeta, limuna, kajenske paprike, morske ili gorke soli, razni čajevi, biljke i sokovi.
Osim toga, različiti suplementi prodaju se uz obećanje o navodnom čišćenju jetre.
Većina ovih tvrdnji nije potvrđena naučnim studijama, a navodne koristi čišćenja jetre uglavnom šire osobe koje nisu medicinski radnici.
Zdrava jetra se prirodno čisti, dok takozvano čišćenje jetre koja je pogođena određenim zdravstvenim stanjem verovatno neće dovesti do poboljšanja, već predstavlja dodatni rizik.
U ovom članku bavimo se temom čišćenja jetre, objasnićemo koji su najčešći mitovi a šta naučni dokazi. Osim toga, daćemo konkretne preporuke o tome koje namirnice i životne navike mogu unaprediti zdravlje jetre.
Šta je čišćenje jetre?
Jetra je najveća žlezda u ljudskom organizmu, koja se nalazi sa desne strane tela, odmah ispod grudnog koša.
Uloga jetre je da čisti telo od toksina i proizvodi žuč koja je potreba za varenje, posebno masti. Zdrava jetra može detoksikovati gotovo sve sa čim se čovek susreće.
No, kada je jetra bolesna, efikasnost filtriranja toksičnih supstanci se smanjuje, što može izazvati veliki broj različitih simptoma.
Neki od njih uključuju:
- Svrab
- Žuticu
- Otoke ekstremiteta usled akumulacije tečnosti
- Uvećanu jetru
- Probleme sa krvnim sudovima
- Kamen u žuči
- Umor
- Mučninu
- Dijareju
Na društvenim mrežama, internet sajtovima i od proizvođača suplemenata, može se čuti kako jetra akumulira toksine tokom procesa filtriranja, što navodno može izazvati niz različitih simptoma ili dovesti do ozbiljnih bolesti, uključujući i rak.
Ipak, malo je naučnih dokaza koji ove tvrdnje mogu potvrditi.
Sa druge strane, izlaganje određenim supstancama u dužem vremenskom periodu može dovesti do oštećenja jetre.
Na primer, naučno je dokazano da konzumacija alkohola vremenom dovodi do oštećenja jetre i smanjene funkcije ovog organa.
Načini za čišćenje jetre koji se obično pominju uključuju jedan ili više od narednih postupaka:
- Uzimanje suplemenata koji čiste jetru izbacujući toksine
- Pridržavanje režima ishrane koji je pogodan za jetru
- Izbegavanje određenih namirnica
- Post koji podrazumeva upotebu samo određenih vrsta sokova ili čajeva
- Klistiranje, odnosno čišćenje debelog creva i creva
Otkazivanje jetre je ozbiljan zdravstveni problem, no nema dokaza da u zdravoj jetri dolazi do akumulacije toksina, osim u slučajevima izlaganja velikim količinama toksina, poput prekomerne količine alkohola.
Zvaničan medicinski stav je da jetri nije potrebno čišćenje, kao i da rizici mogu da budu veći od potencijalnih koristi.
Mitovi
U nastavku slede najčešći mitovi u vezi čišćenja jetre.
Čišćenje jetre je neophodno
Na tržištu je dostupan veliki broj proizvoda i dodataka ishrani za čišćenje jetre, no većina njih nije ispitana niti je potvrđena njihova bezbednost.
Osim toga, ne postoje dokazi koji bi pokazali da čišćenje jetre funkcioniše, stoga se upotreba ovakvih proizvoda ne preporučuje.
Ipak, nesporno je da određeni sastojci mogu biti korisni za zdravlje jetre.
Mlečni čičak može biti veoma koristan za unapređenje zdravlja jetre i smanjenje upale jetre.
Do ovih koristi mlečnog čička dolazi zahvaljujući njegovim antioksidativnim i antiinflamatornim svojstvima.
Pored toga, kurkuma, odnosno kurkumin, pigment koji kurkumi daje karakterističnu boju, izuzetno je snažan antioksidans i ima antiupalna svojstva, te može pomoći u smanjenju rizika od bolesti jetre, ali i kod lečenja stanja koja pogađaju jetru.
Kurkuma, ukoliko se konzumira sama, ima veoma lošu bioraspoloživost, no ona se lako može drastično unaprediti, kombinovanjem kurkume i bibera.
Na ovaj način iskoristljivost se povećava i do 20 puta.
Kurkuma se može koristiti kao začin u jelima ili u obliku suplementa.
Čišćenje jetre štiti od bolesti jetre
Prema trenutno dostupnim studijama i istraživanjima, ne postoje dokazi da čišćenje jetre štiti od bolesti jetre.
Postoji preko 100 različitih stanja i boleste pogađaju jetru, a neke od najčešćih bolesti jetre su:
- Hepatitis A, B i C
- Alkoholna bolest jetre
- Nealkoholna masna bolest jetre
Zloupotreba alkohola, gojaznost, upotreba nekih lekova, hronični hepatitis C i genetski faktor su najveći faktori rizici za razvoj bolesti jetre.
No, iako nije moguće uticati na genetski faktor niti će čišćenje jetre smanjiti rizik od bolesti jetre, postoje određeni koraci koji se mogu preduzeti kako bi se smanjio rizik.
Nešto kasnije u ovom članku biće detaljno objašnjene životne navike koje mogu smanjiti rizik od zdravstvenih problema sa jetrom.
Čišćenje jetre može regenerisati oštećenja jetre
Kao i kada je reč o prevenciji, trenutno ne postoje naučni dokazi koji bi potvrdili da metode za koje se tvrdi da čiste jetru mogu da leče ili regenerišu oštećenu jetru.
Ovo ne znači da jetra koja je oštećena ne može da se oporavi ili regeneriše.
Kao i većina drugih tkiva u ljudskom organizmu, i jetra ima mogućnost da popravi oštećeno tkivo regeneracijom, odnosno stvaranjem novih ćelija.
U svakom slučaju, za regeneraciju je potrebno vreme i ne postoji način da se oštećenje popravi preko noći.
Ukoliko se nastavi sa oštećenjem jetre lošom ishranom, prekomernom konzumacijom alkohola ili upotrebom lekova, može doći do ne samo do oštećenja, već i stvaranja ožiljaka na jetri.
Ovi ožiljci se ne mogu regenerisati i popraviti, a kada njihova pojava postane ozbiljna, dolazi do stanja koje se naziva ciroza jetre.
Čišćenje jetre pomaže u mršavljenju
Gubljenje telesne mase, odnosno mršavljenje, jedan je od glavnih motivatora zdravih ljudi da se odluče za takozvano čišćenje jetre.
Nažalost, nema čvrstih dokaza da ovakvi tretmani i procedure mogu pomoći u gubitku težine.
Šta više, određene dijete i režimi ishrane koji se promovišu kao tretmani čišćenja jetre mogu stvoriti suprotan efekat, budući da mogu dovesti do usporavanja metabolizma.
Iako promene ishrane mogu kratkotrajno dovesti do rezultata, obično je reč o gubitku vode, pa kada se nastavi sa uobičajenim režimom i telesna masa se vraća na prethodni nivo.
Nekoliko faktora utiče na smanjenje ili povećanje telesne mase, a pre svega radi se o unosu kalorija, odnosno kalorijskom deficitu, kada osoba smanjuje telesnu masu, ili kalorijskom suficitu, kada osoba povećava telesnu masu.
Iako najvažnije za smanjenje ili povećanje telesne mase, nisu sve kalorije iste, odnosno vrsta hrane koja se unosi u određenoj meri utiče na to kako će one biti iskorišćene.
Pored toga, volumen hrane utiče na osećaj sitosti. Na primer, istu količinu kalorija sadrže 50 grama čokolade i tri jabuke.
Drugim rečima, izborom niskokaloričnih, neprerađenih namirnica osoba duže ostaje sita, a pored toga unosi i brojne druge vitamine i minerale, vlakna i druge izuzetno važne nutrijente.
Na ovaj način smanjuje se šansa od prejedanja ili prekomernog unosa kalorija, kao i rizik od nutritivnih nedostataka.
Dnevna potrošnja kalorija kroz fizičku aktivnost takođe je od velikog značaja za regulaciju telesne mase.
Drugi faktori koji utiču su kvalitet ishrane, genetika, hormoni, pol, starost, zdravstveno stanje i drugi.
Prerađena hrana koja je bogata prostim šećerima i lošim mastima, uključujući i izuzetno štetne trans masti, ne samo da može da spreči gubitak prekomernih kilograma, već može dovesti do brojnih zdravstvenih problema.
Prerađeni proizvodi su takođe najčešće veoma siromašni vitaminima, mineralima i vlaknima, a mogu sadržati i velike količine soli, aditiva i slično.
Ishranu bi zato trebalo bazirati na sledećim vrstama hrane:
- Povrće
- Voće
- Integralne žitarice, kao što su integralni pirinač, raž, pšenica, ječan, kinoa, heljda ili ovas
- Zdrave masti, koje se mogu naći u avokadu, orašastim plodovima i semenkama, maslinama i maslinovom ulju
- Proteini, kao što su mahunarke poput sočiva, leblebija ili pasulja, piletina, riba, jaja, soja i proizvodi od soje kao što su tofu i tempeh
Osobe koje pate od celijakije moraju birati isključivo namirnice bez glutena, odnosno isključiti pšenicu, raž i ječam iz svoje ishrane, kao i sve proizvode koji sadrže ili su bile u kontaktu sa ovim žitaricama.
Prelazak na kvalitetnu, raznovrsnu ishranu koja se bazira na celovitim namirnicama biljnog porekla najbolji je način za zdravo, održivo i dugoročno regulisanje telesne mase.
Pored toga, ovakav način ishrane smanjiće rizik od razvoja brojnih hroničnih bolesti, uključujući bolesti srca, jetre i rak.
Preporučni dnevni unos kalorija je između 1,600 i 2,400 kalorija za odrasle osobe ženskog pola, odnosno između 2,000 i 3,000 kalorija za odrasle osobe muškog pola.
Kako unaprediti zdravlje jetre?
Za razliku od procedura čišćenja jetre koji nemaju utemeljenje u nauci, određene namirnice mogu pomoći kod nekih stanja koja pogađaju jetru.
Osim toga, promenom ili uvođenjem nekih životnih navika u velikoj meri se može uticati na smanjenje rizika od nastanka bolesti jetre, ali i drugih hronični bolesti.
Najbolja hrana za jetru
Jetru nije moguće očistiti bilo kojom specifičnom hranom ili kombinacijom namirnica.
Ipak, kod određenih stanja i bolesti koja pogađaju jetru, promenjen režim ishrane može dovesti do smanjenja tegoba i ubrzati lečenje.
Za većinu ljudi, uključujući i zdrave ljude, izbegavanje preterano masne hrane i alkohola osnovni je način da se smanji rizik od bolesti jetri.
U nastavku slede specifične preporuke koje važe za osobe koje pate od određenih oboljenja:
- Bolesti žučne kese i žučnih kanala: Smanjenjem unosa masti mogu se olakšati tegobe, budući da je potrebno manje žuči za varenje. Slične preporue važe i kada je u pitanju ishrana posle operacije žučne kese.
- Ciroza jetre: Smanjenje unosa kuhinjske soli, a u nekim slučajevima i unosa proteina pod medicinskim nadzorom, može biti od koristi.
- Bolest masne jetre: Hrana bogata vlaknima i niskokalorična hrana osnova su ishrane kod masne jetre, uz izbegavanje prostih šećera, soli i zasićenih masti.
- Hemohromatoza: Kako bi se smanjilo taloženje gvožđa u jetri potrebno je ograničiti unos namirnica bogatih gvožđem i suplemenata ovog minerala.
- Hepatitis C: Poput ishrane kod hemohromatoze, preporučuje se izbegavajte hrane bogate gvožđem i dodataka gvožđa, kao i smanjen unos soli.
- Vilsonova bolest: Smanjenjem unosa namirnica bogatih bakrom, poput čokolade, iznutrica, morskih plodova, spiruline, pečuraka, i orašastih plodova i semenki smanjuje se mogućnost akumulacije bakra.
Osobe sa zdravom jetrom nemaju razloga da se pridržavaju posebnog režima ishrane.
Pridržavanje raznovrsne, celovite ishrane, bazirane na namirnicama biljnog porekla i smanjenje unosa alkohola sasvim je dovoljan način da se značajno smanji rizik od bolesti jetre.
Pored toga, neki začini, kao što su kurkuma ili crni kumin, mogu dodatno unaprediti zdravlje jetre.
Životne navike koje će dovesti do smanjenja rizika od nastanka bolesti jetre ili biti podrška terapiji postojećeg stanja koje pogađa jetru su jednostavne i bez neželjenih efekata.
Smanjenje unos alkohola
Alkohol je toksin koji se filtrira u jetri, koji kada se unosi u većoj količini dovodi do oštećenja jetre.
Potpuno izbegavanje konzumacije alkohola ili veoma ograničena konzumacija najvažniji je i najefikasniji način da se smanji rizik od bolesti jetre, uključujući masnu jetru, ali i razvoj hemangioma na jetri ili raka jetre.
Posebno štetno može biti konzumiranje alkohola zajedno sa lekovima.
Na primer, paracetamol može dovesti do oštećenja jetre, a rizik je dodatno povećan ukoliko se konzumira zajedno sa alkoholnim pićima.
Osim što može oštetiti jetru, konzumacija alkohola povećava rizik i od bolesti drugih organa digestivnog trakta, ili ometa lečenje stanja kao što su GERB, gastritis, disfagija, dispepsija, želudačna kila ili upala jednjaka.
Vakcinacija protiv hepatitisa
Postoji nekoliko vrsta hepatitisa koje izazivaju virusi, uključujući i hepatitis A i hepatitis B, za koji je dostupna vakcina.
Osobe kod kojih je povećan rizik od infekcije mogu se uz konsultaciju sa doktorom odlučiti za vakcinaciju.
Iako se hepatitis može lečiti, sve vrste hepatitisa smatraju se ozbiljnim stanjima, budući da mogu izazvati oštećenja jetre.
Svesna i oprezna upotreba lekova
Svi lekovi moraju biti obrađeni u jetri, bilo da se radi o lekovima koji se prodaju sa ili bez lekarskog recepta, pa bi trebalo koristiti lekove samo onda kada je to neophodno i na način na koji je to prepisano od strane doktora ili navedeno u uputstvu leka.
Veliki broj lekova može dovesti do oštećenja jetre, a posebno je rizično konzumiranje alkohola zajedno sa lekovima.
Lekovi protiv bolova i groznice koji sadrže paracetamol često su uzrok oštećenja jetre, posebno ukoliko se uzimaju doze koje su veće od preporučenih.
Pored toga, nesteroidni antiinflamatorni lekovi, kao što su ibuprofen, diklofenak ili naproksen takođe mogu izazvati oštećenja jetre.
Održavanje zdrave težine
Nealkoholna masna bolest jetre je problem sa jetrom koji pogađa ljude koji piju malo ili nimalo alkohola, a koji podrazumeva akumulaciju previše masti u jetri.
Ovo stanje najčešće se javlja kod ljudi sa prekomernom težinom i gojaznih ljudi.
Pored toga, drugi metabolički problemi, kao što su insulinska rezistencija, dijabetes tipa 2 ili visok nivo masti u krvi, a posebno triglicerida, takođe povećavaju rizik od razvoja masne jetre.
Ova stanja su povezana i sa gojaznošću, a osim prekomerne težine i genetski faktor igra značajnu ulogu.
Za procenu zdravstvenog statusa telesne mase može se koristiti BMI kalkulator.
Adekvatan unos tečnosti
Adekvatan unos tečnosti doprineće opštem zdravlju i sprečiti dehidraciju organizma, a ima i pozitivan uticaj na zdravlje jetre na više načina.
Voda pomaže u rastvaranju masti i rastvorljivih vlakana, pa unos dovoljno vode sprečava zatvor i smanjuje opterećenje bubrega i jetre tako što pomaže izbacivanju otpada iz tela.
Dovoljna količina vode dovodi do toga da krv nije previše gusta, što olakšava jetri da je filtrira i povećava njenu efikasnost.
Na kraju, pravilan unos tečnosti pomoćiće održanju zdrave težine i smanjenja rizika od razvoja bolesti masne jetre.
Drugi načini
Pored prethodno navedenih načina, smanjen rizik od problema sa jetrom može se postići:
- Strogim vođenjem računa o iglama. Hepatitis se može preneti preko krvi, pa nikada ne bi trebalo deliti igle za ubrizgavanje lekova poput insulina i drugih. Pored toga, ukoliko osoba želi da se tetovira ili probuši uši, trebalo bi da bira radnje koje strogo vode računa o higijeni.
- Korišćenjem kondoma. Telesne tečnosti takođe mogu biti nosioci i virusa, pa bi uvek trebalo praktikovati bezbedan seks.
- Pažljivo rukovanje hemikalijama. Hemikalije i toksini mogu dospeti u krvotok i preko kože, pa je neophodno nošenje zaštitne opreme poput maski, rukavica i pantalona tokom rukovanja hemikalijama kao što su insekticidi, fungicidi ili boje.
Zaključak
Zdrava jetra je najveća žlezda u ljudskom telu i ključna za održavanje opšteg zdravlja, a procedure koje se oglašavaju kao čišćenje jetre ili posebni režimi ishrane za detoksikaciju jetre nisu potrebni.
Šta više, neki od ovih proizvoda ili dijeta mogu biti opasni i dovesti do komplikacija.
Zdrav način života, uravnotežena, raznovrsna ishrana, izbegavanje alkohola i održavanje zdrave telesne mase osnovni su načini na koje se može unaprediti zdravlje jetre i prevenirati bolesti koje pogađaju ovaj organ.
Čišćenje jetre ne nudi dokazane prednosti, pa je ove procedure i dodatke ishrane za čišćenje jetre najbolje izbegavati.