Gubitak apetita: Najčešći uzroci i kako vratiti apetit?

Sveže informacije

Gubitak apetita ili slab apetit je znak da nešto nije u redu, budući da hrana daje energiju i neophodna je za normalno funkcionisanje i očuvanje zdravlja.

Privremeni gubitak apetita može biti uzrokovan akutnom bolešću, dok hronični izostanak apetita može biti simptom ozbiljnog zdravstvenog ili mentalnog stanja.

Gubitak apetita često je praćen i drugim simptomima, poput naglog gubitka težine, neuhranjenosti ili umora.

U ovom članku objasnićemo šta su najčešći uzroci gubitka apetita i kako se on može vratiti.

Uzroci gubitka apetita

Gubitak apetita može biti fizički ili psihički. Često se javlja kao privremeno stanje usled infekcije ili problema sa varenjem, a apetit se vraća po oporavku.

Pored toga, do gubitka apetita može doći usled hroničnih bolesti koje zahtevaju lečenje, pa ovaj simptom ni u kom slučaju ne treba zanemeriti ukoliko traje duži vremenski period.

Medicinski izraz za potpuni gubitak apetita tokom dužeg vremenskog perioda je anoreksija, no ovo stanje ne treba mešati sa poremećajem ishrane koji se naziva anoreksija nervoza, problemom mentalnog zdravlja.

U nastavku slede uobičajeni uzroci gubitka apetita.

Starenje

Apetit se često menja sa godinama, a gubitak apetita i lošiji apetit je češći kod starijih osoba.

Starijim ljudima možda nedostaje interesovanje za hranu zbog promene ukusa, zdravstvenih problema, i neželjenih efekata lekova.

Na primer, lekovi mogu uticati na sistem organa za varenje, nivoe hormona ili promenu čula ukusa i mirisa.

Pored toga, pojava suvih usta koja dodatno mogu smanjiti želju za jelom česta je pojava kod starijih osoba.

Fizička aktivnost se obično smanjuje sa godinama, pa potreban unos kalorija opada, što dovodi do smanjenog apetita i potrebe za hranom.

Smanjena želja za jelom može javiti i usled nošenja neudobnih proteza za zube, posebno kod nošenja totalnih proteza.

Iz ovog razloga, stomatolozi preporučuju savremenija i udobnija protetska rešenja, poput proteza bez nepca, zubnih implanata ili vizil proteza.

Infekcije

Različite infekcije, uključujući bakterijske, virusne, gljivične i parazitske infekcije, mogu dovesti do privremenog gubitka apetita.

Kada se osoba oporavi od infekcije, apetit se vraća.

Drugi tipični simptomi koji prate ova stanja uključuju groznicu, povraćanje, mučninu i malaksalost.

Neke od uobičajenih infekcija koje mogu izazvati gubitak apetita su prehlada ili grip, upala pluća, stomačni virus, meningitis i druge.

Lekovi

Brojni lekovi kao neželjeni efekat mogu dovesti do smanjenja apetita.

Lekovi koji najčešće mogu dovesti do smanjenog apetita i interesovanja za granu su lekovi za spavanje, antibiotici, lekovi za krvni pritisak, diuretici, kao i analgetici.

Oni takođe mogu izazvati mučninu i umor.

Lekovi iz grupe nesteroidnih antiinflamatornih lekova mogu dovesti do iritacije želuca, a njihova produžena upotreba jedan je od glavnih uzrok čira na želucu, zajedno sa infekcijom heliko bakterijom.

Problemi sa digestivnim traktom

Veliki broj zdravstvenih stanja koja pogađaju digestivni trakt mogu kao simptom imati i gubitak apetita.

Neka od njih su relativno bezazlena, poput zatvora ili trovanja hranom, dok neka mogu biti izuzetno ozbiljna, uključujući i inflamatorne bolesti creva, odnosno Kronovu bolest i ulcerozni kolitis.

Drugi uzroci mogu biti:

Bol

Intenzivan bol može dovesti do privremenog gubitka apetita, preznojavanja, čak i mučnine i povraćanja.

Migrena, stomačni bolovi, ili jaka zubobolja mogu biti uzrok privremenog odsustva apetita.

Trudnoća

Normalno je da tokom trudnoće dođe do gubitka apetita ili smanjene želje za hranom, posebno u ranijim fazama trudnoće.

Averzije prema hrani su česte, i oko šest od 10 trudnica doživljava ovo stanje u određenoj meri.

Ovo može biti samostalan simptom ili povezano sa jutarnjom mučninom, povraćanjem, gorušicom ili drugim problemima sa varenjem koji se često javljaju u drugom stanju.

Nedelju trudnoće i termin porođaja trudnice mogu izračunati korišćenjem preciznog kalkulatora na našem sajtu.

Anemija

Anemija je stanje kod kog telo nema dovoljno zdravih crvenih krvnih zrnaca koja obezbeđuju kiseonik tkivima tela.

Najčešći uzroci anemije su nedostatak vitamina B12, folata, ili nedostatak gvožđa.

Nivo gvožđa se može povećati povećanim unosom namirnica bogatih gvožđem ili suplementima.

Gubitak apetita i neželjeni gubitak telesne mase mogu biti neki od simptoma anemije, posebno ako se javljaju sa hroničnim umorom.

Dijabetes

Varenje hrane kod osoba sa dijabetesom, posebno nelečenim dijabetesom, može biti značajno usporeno, što dovodi do gubitka apetita i probavnih smetnji.

Pored toga, dijabetes može izazvati i druge probleme sa varenjem, poput mučnine, povraćanja, nadimanja ili bola u stomaku, te neposredno dovesti do smanjenog apetita.

Komplikacije dijabetesa kao što je gastropareza, takođe mogu izazvati gubitak apetita.

Hipotireoza

Osobe kod kojih je tiroidna žlezda nedovoljno aktivna mogu doživeti smanjen apetit i interesovanje za hranu, a istovremeno može doći do povećanja telesne mase uprkos smanjenom unosu kalorija.

Hormoni tiroidne žlezde učestvuju u pravilnom iskorišćenju unete hrane za proizvodnju energije pa usporeno sagorevanje kalorija koje se javlja kod hipotireoze često dovodi do smanjenog apetita.

Stres, anksioznost i depresija

Gubitak apetita vrlo često može povezan i sa povećanom količinom stresa, ali i anksioznošću i depresijom.

Osobe koje pate od anksioznosti mogu postati toliko preplavljene brigom da ona dovede do gubitka želja za jelom.

Pored toga, klinička depresija može dovesti do toga da osoba izgubi interesovanje za sve, uključujući i hranu. Ljudi sa depresijom mogu imati nedostatak energije kako bi pripremili obrok ili biti nezainteresovani za jelo.

Drugi simptomi koji mogu pratiti depresiju, poput mučnine, mogu dodatno smanjiti apetit.

Stres je prirodna reakcija tela na događaje i promene u okruženju, i svi se susreću sa stresom u određenoj meri.

Ipak, kod povećanog stresa, kako akutnog tako i hroničnog, odgovor tela može biti da potisne želju za hranom, što dovodi do gubitka apetita. Kod nekih ljudi može se desiti i potpuno suprotan odgovor organizma, pa dolazi do prejedanja.

Stres osim gubitka apetita može dovesti i do mučnine, bola u želucu, zatvora ili dijareje, i drugih problema sa varenjem.

Rak

Gubitak apetita je uobičajen kod osoba sa rakom, i može biti direktno povezan sa bolešću, posebno ukoliko se radi o raku organa sistema za varenje poput raka želuca ili pankreasa, ali se može pojaviti i sa rakom pluća ili jajnika.

Osim toga, gubitak apetita može biti neželjeni efekat lečenja raka.

Druga stanja i hronične bolesti

Osim prethodno navedenih stanja i faktora koji mogu dovesti do gubitka apetita, i neka druga stanja i hronične bolesti mogu biti uzrok.

Ona uključuju:

  • Hroničnu bolest jetre
  • Otkaz bubrega
  • Hepatitis
  • HIV
  • Demenciju
  • Hormonske promene
  • Zloupotrebu alkohola ili korišćenje narkotika

Na kraju, problemi sa oralnim zdravljem, kao što su zubobolja ili afte, mogu dovesti do smanjene želje za hranom.

Kako vratiti apetit?

Lečenje gubitka ili smanjenog apetita zavisi od uzroka koji do njega dovodi.

Na primer, ako je uzrok bakterijska ili virusna infekcija, lečenje obično nije neophodno, već se apetit vratiti kada se infekcija izleči.

Kako bi se utvrdio uzrok gubitka apetita neophodna je poseta doktoru, koji će na osnovu anamneze, prisutnih simptoma, medicinske istorije, načina ishrane i korišćenih lekova proceniti koji su mogući uzroci i dalji koraci kako bi se postavila dijagnoza.

Moguće dijagnostičke procedure uključuju:

  • Ultrazvuk abdomena
  • Analize krvi, uključujući i testove koji pokazuju funkciju jetre, štitne žlezde i bubrega
  • Analize stolice, poput kalprotektin testa ili testova prisustva parazita
  • Rendgensko snimanje gornjeg dela digestivnog trakta, odnosno jednjaka, želuca i tankog creva
  • CT skeniranje glave, grudnog koša, abdomena ili karlice

Kada se utvrdi da je osnovni uzrok gubitka apetita, lečenjem osnovog uzroka verovatno će doći do poboljšanja apetita.

Ovo može uključivati lekove, promene životnih navika, režima ishrane ili u nekim slučajevima hirurške procedure.

Pored toga, neki prirodni i kućni lekovi i promene mogu pozitivno uticati na vraćanje apetita.

Prirodni i kućni lekovi

Ponekad su promene u ishrani i načinu života dovoljne da pomognu u stimulisanju apetita i smanjenju mučnine, ali određeni lekovi takođe mogu pomoći u ublažavanju ovih simptoma.

Ishrana

Apetit i želja za hranom varira u toku dana i nije ista za sve ljude. Deo dana kada je apetit bolji, ili u danima kada je želja za hranom veća, trebalo bi pokušati sa unosom veće količine hrane.

Pored toga, više manjih obroka, poput pet ili šest manjih obroka, često može biti bolja opcija u odnosu na dva ili tri obilna obroka.

Napici kao što su smutiji ili šejkovi mogu biti bogati kalorijama, a lakši su za konzumaciju u odnosu na čvrstu hranu, te su dobar način da se obezbede dnevne kalorijske potrebe kada jelo predstavlja izazov.

Na kraju, uključivanje citrusnog voća, đumbira, čajeva od nane i kamilice može povoljno uticati na varenje i povećanje apetita.

Fizička aktivnost

Fizička aktivnost i kretanje može biti jedan od odličnih načina za povećanje apetita i smanjenje mučnine.

Na ovaj način se unapređuje rad creva, varenje i metabolizam, što dovodi do povećanog osećaja gladi i smanjenja tegoba povezanih sa otežanim varenjem.

Neka istraživanja pokazuju da šetnja u trajanju od 20 minuta pre obroka može otvoriti apetit i olakšati konzumaciju hrane.

Upravljanje stresom

Stres i gubitak apetita su veoma često povezani, pa upravljanje stresom može u velikoj meri da pomogne u regulaciji apetita.

Psihoterapija je jedan od najefikasnijih načina za smanjenje nivoa stresa, ali i anksioznosti, depresije, tuge, poremećaja u ishrani i drugih psiholoških problema koji mogu imati uticaja na apetit.

Osim psihoterapije, provođenje vreme sa prijateljima, hobiji, fizička aktivnost, provođenje vremena u prirodi i tehnike opuštanja poput joge, meditacije ili svesnog disanja mogu biti od velike koristi.

Lekovi

Ukoliko se gubitak apetita ne može unaprediti na prirodne načine, dostupni su različiti lekovi i medicinska sredstva koja mogu stimulisati apetit, smanjiti mučninu, ili pomoći u upravljanju anksioznošću i depresijom.

Ovi lekovi kupuju se isključivo na lekarski recept, pa je za odabir prave vrste leka neophodno posetiti doktora.

Pored lekova, suplementi i dodaci ishrani mogu biti od koristi za vraćanje apetita.

Neki od njih uključuju vitamine B, posebno vitamin B12, kao i razne dodatke ishrani na bazi prirodnih sastojaka.

Ukoliko je prisutno otežano gutanje, najbolji suplementi vitamina B12 mogu predstavljati oni koji se otapaju u ustima ili u tečnom obliku.

Rizici i komplikacije

Kratkotrajni gubitak apetita obično ne izaziva komplikacije i dugoročne efekte na zdravlje.

Međutim, ukoliko je gubitak apetita prisutan duže vreme i izazvan drugim osnovnim zdravstvenim stanjem, lečenje može biti neophodno kako bi se izbegle komplikacije.

Smanjen apetit može dovesti do ozbiljnih tegoba, poput:

  • Ekstremnog umora, opšte slabosti i malaksalosti
  • Gubitka težine
  • Ubrzanog rada srca
  • Groznice
  • Nervoze i razdražljivosti

Dugoročno nedovoljan unos hrane može dovesti do pothranjenosti, nedostatka vitamina, minerala i elektrolita i izazvati komplikacije opasne po život.

Iz ovog razloga neophodno je posetiti lekara ukoliko se apetit ne vraća nakon akutne bolesti ili traje duže od nekoliko nedelja.

Zaključak

Gubitak apetita ili značajno smanjen apetit može biti posledica akutnih bolesti, poput infekcija ili trovanja hranom, ali i simptom ozbiljnijih medicinskih stanja.

Privremen gubitak apetita obično ne izaziva komplikacije i dugotrajne posledice po zdravlje, no ukoliko je gubitak apetita hronično prisutan, rizici koje sa sobom nosi mogu biti veoma ozbiljni.

Oni uključuju pothranjenost i nutritivne nedostatke, umor, nagli gubitak težine, poremećen rad srca i razdražljivost.

Javljanje doktoru je neophodno u slučaju da gubitak apetita traje duže od nekoliko nedelja, ili se apetit ne vraća ni nakon oporavka od akutne bolesti.