Kada se javi iznenadni bol u gornjem delu abdomena, sumnja često pada na pankreas, pa ne čudi da se javlja pitanje da li pankreas može da boli ili gde boli pankreas, kako bi se utvrdio uzrok bola.
Pankreas može da boli, i bol može biti izuzetno intenzivan, čak se smatra jednim od najjačih bolova koje čovek može da doživi.
Iako je u pitanju mali organ, dužine oko 15 centimetara, on obavlja dve izuzetno važne uloge u telu:
- Proizvodnja insulina koji kontroliše nivo šećera u krvi
- Učestvovanje u procesu varenja hrane
U ovom članku daćemo odgovore na pitanja gde boli pankreas, gde se nalazi, kako izgleda bol, koji su prateći simptomi koji ukazuju na problem sa pankreasom, kao i koji su mogući uzroci koji izazivaju da pankreas boli.
Gde boli pankreas?
Kako bi dali odgovor na pitanje gde boli pankreas, prvo je neophodno objasniti gde se ovaj organ nalazi.
Pankreas je organ koji se proteže horizontalno sredinom abdomena, iza želuca.
Veći deo nalazi se na desnoj strani abdolena, na spoju želuca i početka tankog creva, odnosno dvanaestopalačnog creva. Uži deo pankreasa proteže se na levu stranu abdomena, pored slezine.
Bol pankreasa javlja se usled upale ili drugih problema, a iako se može manifestovati u različitim oblastima obično se javlja u sredini gornjeg dela abdomena
Intenzitet bola može biti od srednjeg do veoma jakog intenziteta.
Vrlo često bol pankreasa se širi ka leđima, a može se pogoršati nakon jela ili ležanja.
Kako boli pankreas?
Na to kako boli pankreas i koliko je jak bol pre svega utiče uzrok koji do njega dovodi.
Najčešće je uzrok bola upala pankreasa, koja može biti hronična ili akutna. Akutni pankreatitis tipično dovodi do intenzivnijeg, prodornog bola, kao i osetljivosti stomaka na dodir.
Sa druge strane, kod hroničnog pankreatitisa, intenzitet bola može biti različit i menjati se, a može se javljati i prestajati u talasima.
Vrlo često, bol se pogoršava nakon jela, a kod nekih ljudi nikada ne prestaje.
Osim tokom ležanja, bol se može pogoršati usled kašljanja, vežbanja ili obilnog obroka.
Neki položaji mogu pomoći u smanjenju bola i nelagode, kao što su uspravno sedenje, naginjanje unapred ili uvijanje u klupko. Takođe, konzumiranje više manjih obroka umesto jednog većeg može biti od koristi.
Prateći simptomi
Problemi sa pankreasom mogu, ali ne moraju izazivati druge simptome. Ponekada se simptomi razvijaju tek u kasnijim fazama bolesti.
Kako bolest napreduje, pankreas može smanjiti proizvodnju probavnih enzima, što onemogućava pravilno varenje, razgradnju i apsorpciju hranjivih materija iz hrane, poput različitih vitamina i minerala.
Ovo može dovesti do slabosti, hroničnog umora, neočekivanog gubitka težine ali i problema sa varenjem i pojave žute stolice.
Do pojave žute stolice dolazi usled povećane količine nesvarenih masti u stolici, budući da se one ne mogu pravilno razgraditi zbog nedostatka potrebnih enzima.
Drugi simptomi koji se mogu javiti uključuju:
- Bol u gornjem delu stomaka, koji se može širiti ka leđima
- Osetljivost i bol stomaka na dodir
- Mučninu i povraćanje
- Groznicu
- Ubrzan puls
- Probleme sa varenjem, poput nadutosti i nadimanja, gasova, učestalog podrigivanja, krčanja creva
- Masnu, žutu ili stolicu veoma neprijatnog mirisa
Uzroci
Nepravilno funkcionisanje pankreasa može uticati na celo telo.
Na primer, ako pankreas ne proizvodi dovoljno enzima za varenje, sistem organa za varenje neće apsorbovati hranjive materije iz hrane u dovoljnoj meri, što može dovesti do nutritivnih nedostataka, neplaniranog gubitka težine i dijareje.
Pored toga, nedovoljna proizvodnja insulina može dovesti do razvoja dijabetesa.
Ipak, kada je reč o pojavi bola usled problema sa pankreasom, najčešći uzrok je upala pankreasa, odnosno pankreatitis.
Upala pankreasa može biti hronična i akutna, a simptomi i posledice ova dva stanja se razlikuju.
Pankreatitis
Do upale pankreasa može doći usled prisustva kamena u žuči ili tumora koji blokiraju kanal koji vodi iz pankreasa.
Usled blokade, sokovi koje pankreas luči se akumuliraju u njemu umesto da nastavljaju ka drugim organima digestivnog trakta, što može dovesti do oštećenja pakreasa i pojave bola.
Pored toga, pankreatitis se može javiti kao posledica zauški, traume, prekomerne upotrebe alkohola, steroida ili lekova.
Akutni pankreatitis
Akutni pankreatitis predstavlja iznenadnu upalu pankreasa, a iako je u pitanju retko stanje, ono zahteva hitnu medicinsku pomoć.
Bol pankreasa u slučaju akutnog pankreatitisa je obično izuzetno intenzivan, i smatra se jednim od najbolnijih stanja.
Drugi simptomi mogu da uključuju otok stomaka, mučninu, povraćanje, povišenu telesnu temperaturu, bolove u mišićima i malaksalost.
Nadoknada tečnosti i lekovi protiv bolova su prvi korak u terapiji ovog stanja.
Jedna od mogućih komplikacija akutnog pankreatitisa je razvoj sekundarne infekcije, što može zahtevati hiruršku intervenciju i dalje lečenje.
Hronični pankreatitis
Do hroničnog pankreatitisa obilno dolazi usled ponovljenih akutnih pankreatitisa, što dovodi do trajnog oštećenja ovog organa.
Jedan do vodećih uzroka hroničnog pankreatitisa je zloupotreba alkohola.
Simptomi hroničnog pankreatitisa uključuju:
- Uporan bol u gornjem delu stomaka koji se širi ka leđima
- Dijareju
- Gubitak težine
- Blagu žuticu
- Dijabetes
Nasledni pankreatitis
Pankreatitis je u nekim slučajevima nasledna bolest, a ovo progresivno stanje može dovesti do trajneg oštećenja pankreasa.
Neki od simptoma koji se kod ovog stanja mogu javiti su bol, dijareja, neuhranjenost i dijabetes.
Rak pankreasa
Rak pankreaasa može izazvati bol, a uzrok često ostaje nepoznat.
Faktori rizika koji su prepoznati kod razvoja raka pankreasa su pušenje, upotreba alkohola, dijabetes, prekomerna težina, hronični pankreatitis, kao i različiti problemi sa jetrom i stomačne infekcije.
Simptomi mogu da uključuju bol pankreasa, odnosno bol u gornjem delu stomaka, žuticu, gubitak apetita, mučninu i povraćanje, značajan gubitak težine, siva ili svetla stolica i druge.
Rak pankreasa obično ne izaziva nikakve simptome sve do uznapredovalog stadijuma bolesti, što otežava pravovremenu dijagnostiku i lečenje.
Drugi uzroci
Drugi uzroci koji mogu izazvati bol pankreasa uključuju pojavu cisti, nekancerogenih tumora, akumulaciju tečnosti pankreasa, Zollinger-Ellisonov sindrom i druge.
Rizik od problema sa pankreasom može se smanjiti smanjenjem unosa alkohola, prestankom pušenja, ograničenim unosom masti, a posebno zasićenih i trans masti.
Dijagnostika
Kako bi se postavila dijagnoza bolesti pankreasa, doktorima su na raspolaganju različite dijagnostičke procedure.
Neke od njih uključuju:
- Analize krvi
- Analize stolice
- Ultrazvuk abdomena
- CT ili rendgensko snimanje
- Gastroskopski pregled
- Magnetnu rezonancu
Zaključak
Pankreas je organ koji može da boli, a bol se obično javlja u gornjem delu stomaka, i može se širiti ka leđima.
Često se bol pogoršava nakon obroka ili ležanja, a intenzitet varira od srednjeg do veoma intenzivnog. Kod nekih stanja, poput hronične upale pankreasa, bol se može javljati i prestajati u talasima.
Najčešći uzrok bola pankreasa je upala ovog organa, stanje koje se naziva pankreatitis, a koji može biti hronični ili akutni.
Akutni pankreatitis obično dovodi do prodornog, intenzivnijeg bola u odnosu na hroničnu upalu.
Druga stanja i bolesti koje mogu izazvati bol su rak pankreasa, ciste i benigni tumori, nakupljanje tečnosti pankreasa i druge.
Dijagnostička sredstva koja mogu biti korišćena za utvrđivanje stanja pankreasa su različiti testovi krvi i stolice, ultrazvučni i radiološki pregledi, kao i endoskopski pregled gornjeg dela sistema organa za varenje.