Pankreatitis je upala pankreasa, koja se kada se javlja iznenada i traje privremeno, naziva akutni pankreatitis, za razliku od hroničnog pankreatitisa koji traje duži vremenski period ili doživotno.
U zavisnosti od toga da li je u pitanju akutni ili hronični pankreatitis zavisi i način lečenja. U oba slučaja, bol je osnovni simptom.
Uzroci upale pankreasa običnu su alkoholizam ili prisustvo kamena u žuči koji blokiraju kanal pankreasa.
U ovom članku govorimo o pankretitisu, simptomima upale pankreasa, vrstama, načinu lečenja, uzrocima, dijagnozi, ishrani, prevenciji, i drugim važnim temama povezanim sa ovim stanjem.
Vrste pankreatitisa
Pankreas je mali organ koji se nalazi iza želuca, u sredini gornjeg dela stomaka. Većim delom nalazi se na desnoj strani na spoju želuca i dvanaestopalačnog creva, a uži deo se proteže ka levoj strani abdomena.
Iako je u pitanju mali organ, pankreas obavlja dve izuzetno važne uloge u telu.
Pankreas je zadužen za lučenje insulina, hormona koji reguliše nivo šećera u krvi, kao i proizvodnju i oslobađanje enzima potrebnih za varenje hrane i apsorpciju hranjivih materija.
Kada dođe do upalnog procesa, funkcija pankresa može biti smanjena što dovodi do različitih simptoma.
Postoje dve osnovne vrste pankreatitisa:
- Akutni pankreatitis
- Hronični pankreatitis
Pored toga, može se javiti i nekrotični ili nekrotizirajući pankreatitis kod izuzetno teških stanja akutne upale pankreasa, kod kog dolazi do umiranja ćelija ovog organa.
Akutni pankreatitis
Akutni pankreatitis je iznenadni, iscrpljujući napad intenzivnog bola pankresa, koji se javlja u gornjem delu abdomena, a može se širiti i ka leđima.
Do akutnog pankreatitisa dolazi kada pankreas pokušava da se oporavi od manjeg, kratkotrajnog oštećenja ili povrede, i predstavlja jedan od najčešćih uzroka prijema u bolnicu kada je reč o stanjima koje pogađaju digestivni trakt.
Kod većine ljudi dolazi do potpunog oporavka nakon nekoliko dana uz odmor, povećan unos tečnosti i korišćenje lekova protiv bolova.
Ipak, veoma teški slučajevi akutnog pankreatitisa mogu izazvati značajnu iritaciju i oštećenje pankresa ili izlivanje enzima u trbušnu duplju, što može izazvati ozbiljne komplikacije opasne po život.
Neke od mogućih komplikacija uključuju respiratornu, bubrežnu ili srčanu insuficijenciju.
Najčešći uzrok teškog akutnog pankreatitisa je kamen u žuči koji blokira kanal pankreasa, što dogovori do akumulacije enzima i iritacije i oštećivanja ovog organa.
Do blokade kanala pankreasa može doći čak i ukoliko je žučna kesa prethodno uklonjena.
Drugi čest uzrok akutnog pankreatitisa je prekomerna konzumacija alkohola, a kako bi se pacijent oporavio neophodno je uzdržavanje od unosa alkohola.
Najčešći simptomi napada akutnog pankreatitisa uključuju:
- Veoma jak bol u gornjem delu stomaka, koji se širi ka leđima
- Nadimanje, nadutost stomaka i višak gasova
- Povišenu telesnu temperaturu
- Znojenje
- Mučninu i povraćanje
Simptomi akutnog pankreatitisa su nespecifični, pa se mogu pomešati sa simptomima drugih stanja koja zahtevaju hitnu medicinsku pomoć, kao što su srčani udar, napad žuči, pucanje čira na želucu ili dvanaestopalačnom crevu.
Akutni pankreatitis se može razviti u hronični, posebno kod pušača i osoba koje prekomerno koriste alkohol.
Hronični pankreatitis
Hronični pankreatitis podrazumeva ponavljajuće upale pankreasa, često i onda kada su okidači eliminisani.
Osobe koje unose prekomerne količine alkohola su pod značajno povećanim rizikom od razvoja hronične upale pankreasa, budući da tokom vremena ovaj organ može biti oštećen usled čestih upala.
Hronični pankreatitis i oštećenja mogu dovesti do poremećaja varenja, te pojave žute stolice usled nedostatka enzima za varenje masti, kao i masne stolice izrazito neprijatnog mirisa.
Pored toga, može doći do neželjenog gubitka težine usled nemogućnosti tela da pravilno vari i apsorbuje hranu, a mogu se javiti i različiti nedostaci vitamina, poput nedostatka vitamina B12 i drugih.
Velika i značajna oštećenja pankreasa mogu ugroziti pravilno i adekvatno lučenje insulina, te dovesti do dijabetesa. Kada je reč o bolu, on može biti stalno prisutan, ili se javljati i prestajati u talasima.
Oštećenje pankreasa je obično trajno, a takođe predstavlja faktor rizika za razvoj raka pankreasa.
Nekrotični pankreatitis
Nekrotični ili nekrotizirajući pankreatitis je stanje kod kog dolazi do smrti ćelija ovog organa usled bolesti.
Do ovog teškog oblika akutnog pankreatitisa dolazi u oko 10% slučajeva, najčešće kod nelečene upale.
Prekomerna količina digestivnih enzima u pankreasu usled pankreatitisa može dovesti do oštećenja i smrti tkiva, što se dijagnostikuje ultrazvukom abdomena ili CT skeniranjem.
U nekim slučajevima neophodno je obaviti biopsiju tkiva radi precizne procene stanja i stepen oštećenja.
Kako bi se smanjio rizik od razvoja ovog teškog oblika pankreatitisa neophodno je početi sa lečenjem akutnog napada bez odlaganja.
Simptomi pankreatitisa
Bol u gornjem delu stomaka, u sredini ili levom delu abdomena, obično je osnovni simptom koji ukazuje na problem i predstavlja razlog za javljanje lekaru.
Bol je najčešći simptom kako akutnog, tako i hroničnog pankreatitisa, premda je bol kod akutnog pankreatitisa obično intenzivniji i prodorniji.
Pored toga, događa se da se hronični pankreatitis ponekada utvrđuje različitim dijagnostičkim procedurama poput ultrazvuka ili CT skeniranja, a da prethodno nisu bili prisutni bilo kakvi simptomi.
U nastavku slede najčešći simptomi akutnog pankreatitisa i hronične upale pankreasa.
Simptomi akutnog pankreatitisa
Kao što je prethodno objašnjeno, bol je primarni simptom akutnog pankreatitisa.
Bol kod akutnog pankreatitisa može se javiti iznenada ili se postepeno pojačavati, a veoma često se širi ka leđima.
Intenzitet bola može varirati od blagog do veoma intenzivnog, no obično je u pitanje bol srednjeg do veoma velikog intenziteta. Šta više, bol uzrokovan akutnom upalom pankreasa smatra se jednim od najintenzivnijih bolova koje čovek može doživeti.
Pored bola, mogu se javiti i drugi simptomi, uključujući:
- Groznicu
- Mučninu
- Povraćanje
- Otečen ili stomak osetljiv na dodir
- Ubrzan rad srca
Simptomi hroničnog pankreatitisa
Slično akutnom pankreatitisu, hronični pankreatitis kao osnovni simptom obično ima bol, koji se može širiti na leđa ili pogoršati tokom jela ili ležanja.
Ipak, hronični pankreatitis ne izaziva uvek bol, te se nekada ovo stanje otkriva ultrazvučnim ili radiološkim pregledom bez prethodno prisutnih simptoma.
Dijareja, mučnina i povraćanje, kao i neplaniran gubitak težine usled loše apsorpcije hranjivih materija iz hrane mogu biti simptomi hronične upale pankreasa.
Kod ljudi koji pate od hronične upale pankreasa može se javiti i steatoreja, odnosno masna stolica koja ima veoma neprijatan miris, ponekada neobično žućkaste nijanse.
Ovo stanje je posledica malapsorpcije hranjivih materija usled nedovoljnog lučenja digestivnih enzima potrebnih za varenje hrane i razgradnju masti, koje potom nesvarene završavaju u stolici.
Uzroci pankreatitisa
Akutni i hronični pankreatitis dele mnoge uzroke, a dva daleko najčešća su kamen u žuči i prekomerna konzumacija alkohola.
Osim ovih, uzroci pankreatitisa mogu biti:
- Upotreba određenih lekova
- Rak pankreasa
- Hirurške intervencije digestivnog trakta
- Infekcije
- Cistična fibroza
- Povrede i traume abdomena
Do hronične upale ovog organa može dovesti i visok nivo kalcijuma ili triglicerida u krvi u dužem vremenskom periodu.
Kamen u žuči javlja se kao najčešći uzrok akutnog pankresa.
Kada postane dovoljno velik, kamen, odnosno mala, čvrsta masa koja se formira od žuči, može blokirati glavni kanal pankreasa ili žučni kanal, kojima enzimi i žuč iz pankreasa odlaze u prvi deo tankog creva, deudenum.
Glavnim kanalom pankreasa iz pankreasa odlaze enzimi, dok zajednički žučni kanal prenosi žuč i druge supstance iz jetre i žučne kese.
Kada je neki od ovih kanala blokiran dolazi do akumulacije ovih supstanci u pankreasu, što izaziva upalu i oštećenje pankreasa i kanala.
Dijagnoza pankreatitisa
Za postavljanje dijagnoze pankreatitisa obično su neophodne različite analize krvi, kao i ultrazvuk abdomena ili rendgenski pregledi.
Analize krvi koje se uobičajeno koriste za proveru funkcije pankreasa su amilaza i lipaza.
Amilaza je enzim koji omogućava telu razgradnju ugljenih hidrata, dok je lipaza enzim koji učestvuje u razgradnji masti.
Povišene vrednosti enzima pankreasa mogu da ukazuju na prisustvo upale ili drugo stanje koje pogađa ovaj organ.
Osim toga, za postavljanje dijagnoze često je potreban i ultrazvučni pregled abdomena ili radiološki pregledi, poput rendgenskog ili CT skeniranja ili magnetne rezonance.
Priprema za ultrazvuk abdomena radi procene funkcije pankreasa obično zahteva uzdržavanje od hrane najmanje 12 sati, kao i konzumaciju nemasnog poslednjeg obroka.
Na kraju, određeni testovi stolice, kao što su pankreasna elastaza ili test fekalne masti, mogu biti korišćeni u postavljanju dijagnoze.
Lečenje pankreatitisa
Lečenje pankreatitisa zavisi od uzroka i ozbiljnosti stanja.
Lečenje akutnog pankreatitisa
Lečenje akutnog pankreatitisa često zahteva hospitalizaciju, a u slučajevima izuzetno teške upale i intenzivnu negu.
Terapija se obično sastoji od intravenozne nadoknade tečnosti i sprečavanja ili lečenja dehidracije, veoma važnog faktora u lečenju akutne upale.
Budući da je akutni pankreatitis često praćen veoma jakim bolovima, lečenje često uključuje i upotrebu lekova protiv bolova, koji se mogu davati i intravenozno.
Ukoliko osoba ne može da toleriše jelo i hranu, može biti neophodna enteralna prehrana, odnosno hranjenje pacijante putem cevi.
Kada je napad žuči, odnosno kamen u žuči uzrok upale, operacija žučne kese je neophodna kako bi se omogućilo normalno funkcionisanje pankreasa i drugih organa.
Ishrana posle operacije žučne kese podrazumeva unos veoma malih količina masti u periodu inicijalnog oporavka. Nakon što se organizam navikne na odsustvo žučne kese, količina masti se može povećati.
Pored toga, tokom perioda oporavka od operacije žučne kese neophodno je prilagoditi količinu fizičke aktivnosti. Temom fizičke aktivnosti posle operacije žučne kese bavili smo se detaljno u posebnom članku.
Lečenje hroničnog pankreatitisa
Terapija kod hroničnog pankreatitisa ređe zahteva hospitalizaciju, i fokusira se pre svega na smanjenje tegoba i usporavanje napredovanja bolesti.
U nekim slučajevima potrebni su suplementi enzima ili injekcije insulina ukoliko je funkcija pankreasa smanjena.
Pored toga, promene načina života su veoma važan aspekt, što se pre svega odnosi na prestanak konzumacije alkohola i pušenja, kao i održavanje zdrave težine i pridržavanje režima ishrane koji sadrži malo masti, a puno voća, povrća i tečnosti.
Terapija bola, odnosno upotreba lekova protiv bolova često je deo redovne terapije kod osoba sa hroničnim pankreatitisom, a može biti potrebno vreme kako bi se pronašao adekvatan lek ili kombinacija lekova.
Teški slučajevi mogu zahtevati operaciju tokom koje se uklanja deo pankreasa u hirurškoj proceduri koja se naziva resekcija pankreasa, a koja je potrebna kada je pankreas značajno oštećen i izaziva intenzivan bol.
Dijeta za pankreatitis
Ishrana sa malo masti je od ključne važnosti u oporavku od pankreatitisa.
Ljudi koji pate od hroničnog pankreatitisa moraju da prate niskomasnu ishranu, budući da je funkcija pankreasa trajno smanjena.
Hrana koju bi trebalo izbegavati uključuje:
- Crveno meso
- Prženu i pohovanu hranu
- Punomasne mlečne proizvodi
- Slatkiše
- Zaslađena pića
- Kofein
- Alkohol
Konzumacija više malih obroka u toku dana može biti od koristi za osobe koje se oporavljaju od pankreatitisa.
Pored toga, povećan unos tečnosti, ali i biljne hrane, koja je bogata biljnim proteinima, vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima povoljno će uticati na oporavak.
Nepravilna funkcija pankreasa može uticati na spobnost tela da apsorbuje hranjive sastojke, uključujući i vitamine i minerale, pa se na preporuku gastroenterologa mogu koristiti različiti vitaminski dodaci kako bi se sprečio njihov nedostatak.
Prevencija
U zavisnosti od uzroka koji je doveo do pankreatitisa, postoje različiti načini na koje se može smanjiti rizik od njegovog ponavljanja.
Najčešća preporuka je smanjenje unosa masne hrane, i pridržavanje izbalansiranog, zdravog načina ishrane sa puno voća i povrća.
Ovo je posebno važno ukoliko je uzrok pankreatitisa bio kamen u žuči, a da žučna kesa nije uklonjena.
Unos velike količine tečnosti, a pre svega vode i nezaslađenih biljnih čajeva poput zelenog čaja, može smanjiti rizik od ponovnog napada žuči ili akutnog pankreatitisa.
Drugi vodeći uzrok pankreatitisa je konzumacija alkohola, pa je uobičajena preporuka da se sa ovom navikom prestane u potpunosti kako bi se omogućio oporavak i sprečile komplikacije i razvoj hroničnog pankreatitisa, odnosno napredovanje bolesti.
Još jedan od jasno prepoznatih faktora rizika predstavlja pušenje, pa se sa prestankom pušenja takođe može smanjiti rizik.
Zaključak
Pankreatitis predstavlja upalu pankreasa, koja može biti akutna i hronična, najčešće izazvana kamenom u žuči ili alkoholizmom.
Osnovni simptom pankreatitisa je bol u gornjem delu stomaka, a ponekad se mogu javiti i mučnina, povraćanje, ubrzan puls i drugi simptomi.
Lečenje zavisi od uzroka i težine stanja, a podrazumeva intravenoznu nadoknadu tečnosti, upotrebu lekova protiv bolova, kao i pridržavanje promenjenog načina ishrane.
Mere prevencije su pre svega smanjen unos masti i pridržavanje zdravog načina ishrane, povećan unos tečnosti, i prestanak konzumacije alkohola.