Napad žuči: Simptomi, prva pomoć, lekovi i šta raditi

Sveže informacije

Napad žuči se naziva i napad žučne kese, akutni holecistitis ili žučne kolike, i predstavlja akutno zapaljenje žučne kese, najčešće kada kamen u žuči blokira cistični kanal.

Osnovni simptom napada žuči je iznenadni, ničim izazvan oštar bol u gornjem desnom delu stomaka, koji može da se širi prema desnom ramenu.

Za razliku od drugih vrsta bolova u stomaku, bol kod napada žučne kese obično traje duže i ne nestaje u roku od nekoliko sati.

U ovom članku oblasnićemo koji su simptomi napada žuči, koji su efikasni načini za prvu pomoć protiv bolova, odnosno šta raditi i kako smiriti napad i smanjiti bol uz pomoć lekova i drugih metoda.

Osim toga, biće reči i o holecistektomiji, odnosno hirurškom uklanjanju žučne kese koje je neophodno u između 20 i 30% slučajeva nakon napada žuči.

Simptomi napada žuči

Kamenje u žuči je sitno kamenje, najčešće formirano od holesterola, koje se nalazi u žučnoj kesi.

Ovo je relativno često stanje, koje najčešće ne izaziva nikakve tegobe i simptome, no kada se kamenje u žuči pokrene i blokira cistični kanal, glavni otvor žučne kese, dolazi do stanja koje se naziva napad žuči.

Procenjuje se da do 10% ljudi ima kamen u žuči, ali većina ljudi toga nije ni svesna.

Simptomi napada žuči su oštar, iznenadni bol ispod rebara u gornjem desnom delu stomaka ili u sredini stomaka.

Bol može biti izuzetno intenzivan, i pojačavati se tokom disanja, a neretko se može protumačiti i kao simptom srčanog udara.

Za razliku od bolova u stomaku izazvanih drugim razlozima, ovaj bol je uporan i obično ne prestaje nakon nekoliko sati.

Osim intenzivnog bola, koji je glavni simptom napada žuči, mogu se javiti i drugi simptomi napada žučne kese, poput:

Napad žuči je potencijalno ozbiljno stanje zbog rizika od komplikacija, i ukoliko su prisutni simptomi napada žuči potrebno je neodložno potražiti medicinsku pomoć.

Praćenje režima ishrane za žuč može dovesti do smanjenja bola i drugih tegoba, no ne može zameniti lekarski pregled i medicinske tretmane.

Šta raditi tokom napada žuči?

Kada dođe do napada žuči važno je javiti se lekaru radi dobijanja odgovarajuće terapije i sprečavanja komplikacija koje mogu biti opasne po život.

U nekim slučajevima neophodna je i hospitalizacija, a dva do tri od 10 slučajeva akutnog holecistitisa neophodno je uklanjanje žučne kese.

Prva pomoć kod napada žuči

Prva pomoć tokom napada žučne kese obično podrazumeva prestanak konzumacije hrane i pića da bi se smanjio pritisak na žučnu kesu.

Kako bi se sprečila dehidratacija, neophodno je intravenozno primanje tečnosti.

Veoma često prva pomoć kod napada žučne kese je korišćenje lekova protiv bolova, budući da bolovi mogu biti izuzetno intenzivni.

Ukoliko doktor sumnja ili ustanovi da je prisutna infekcija, osoba koja prolazi kroz napad žuči će dobiti i antibiotsku terapiju.

Ova faza može trajati do nedelju dana. U zavisnosti od težine slučaja može ili ne mora biti neophodna hospitalizacija.

Uklanjanje žučne kese

U nekim slučajevima, doktor može preporučiti uklanjanje žučne kese, odnosno operaciju koja se naziva holecistektomija.

Vađenje žučne kese sprečiće ponovni napad i drastično smanjiti rizik od potencijalno ozbiljnih komplikacija, koje ponekad mogu biti opasne po život.

Ova operacija najčešće se obavlja laparoskopski, odnosno u minimalno invanzivnoj proceduri uz pomoć specijalnih hirurških instrumenata i nekoliko malih rezova u stomaku.

Laparoskopska holecistektomija obično se preporučuje u roku od jedne nedelje od potvrđenog napada žuči.

Teži slučajevi mogu zahtevati otvorenu holecistektomiju, gde se žučna kesa uklanja kroz jedan veći rez u stomaku.

Nakon vađenja žučne kese i oporavka od operacije, pacijenti mogu voditi normalan život, a osoba kojoj je uklonjena žučna kesa može normalno variti hranu.

Više o načinu životu posle vađenja žučne kese biće reči u nastavku.

Koliko dugo traje napad žuči?

Napadi obično traju nekoliko sati ili duže.

Odgovor na pitanje šta raditi kada nastupi napad žuči je nažalost da se ne može mnogo toga učiniti kako bi se on prekinuo.

Bol i drugi simptomi napada žučne kese prestaju kada kamen u žuči prođe kroz glavni otvor žučne kese, koji se naziva i cistični kanal.

Bol je često toliko intenzivan da osobe kod kojih se javi napad često moraju da pozovu hitnu pomoć ili da se jave u najbližu ambulantu.

Ipak, treba imati u vidu da jak, oštar bol u stomaku može da ima i druge uzroke, od kojih neki mogu biti opasni po život.

Oni uključuju:

Drugi razlozi koji mogu izazvati bol u stomaku, no najčešće ne ugrožavaju život mogu da uključuju vraćanje kiseline, GERB, upalu jetre, pluća ili pankreasa.

Samo prisustvo čira na želucu može izazvati bol u želucu i nelagodu, a tegobe mogu biti prisutni i usled želudačne kile.

Osim ovih stanja, infekcije ili kamen u bubregu, stanja koja pogađaju jetru ili pluća, kao i jak zatvor mogu dovesti do pojave bola u abdomenu.

Iz ovog razloga ukoliko se javi intenzivan bol ne bi trebalo odlagati posetu lekaru, kako bi se isključili drugi potencijalni uzroci.

Pored toga, ukoliko kamen u žuči ne prođe sam kroz cistični kanal mogu se javiti komplikacije koje mogu biti ugrožavajuće po život, kao što su infekcija žučne kese ili pankreasa.

O mogućim komplikacijama akutnog holecistitisa biće reči kasnije u članku, dok se o tome kako i gde boli pankreas može pročitati u odvojenom članku.

Ukoliko je zatvor razlog pojave bola, korišćenje prirodnih laksativa ili lekova protiv zatvora može pomoći i dovesti do brzog olakšanja tegoba.

Uzroci

Uzroci akutnog holecistitisa, odnosno napada žuči, mogu se svrstati u dve osnovne kategorije:

  1. Kalkulozni holecistitis
  2. Akalkulozni holecistitis

Kalkulozni holecistitis

Kalkulozni holecistitis je najčešći i obično manje ozbiljan tip napada žuči i čini oko 95% svih slučajeva.

Kalkulozni holecistitis se razvija kada se glavni otvor žučne kese, cistični kanal, blokira kamenom u žuči ili supstancom poznatom kao bilijarni mulj.

Bilijarni mulj je mešavina žuči, tečnosti koju proizvodi jetra koja pomaže u varenju masti, i malih kristala holesterola i soli.

Blokada u cističnom kanalu uzrokuje nakupljanje žuči u žučnoj kesi, povećavajući pritisak u njoj i izazivajući njenu upalu.

Upaljena žučna kesa se ponekad može inficirati bakterijama, što može dovesti do komplikacija.

Akalkulozni holecistitis

Akalkulozni holecistitis je zapaljenje žučne kese bez kamena u žuči.

Reč je o znatno ređem, ali ozbiljnijem tipu napada od kalkuloznog holecistitisa.

Tačan uzrok akalkuloznog holecistitisa nije poznat, ali je obično komplikacija ozbiljne bolesti, infekcije ili povrede koja oštećuje žučnu kesu.

Kombinacija faktora rizika može dovesti do akalkuloznog holecistitisa, uključujući slučajno oštećenje žučne kese tokom veće operacije, ozbiljne traume ili opekotina, sepse, teške pothranjenosti ili dehidracije.

Za procenu pothranjenosti može se koristiti BMI kalkulator.

Dijagnoza

Kada se javi jak bol u stomaku, doktor može obaviti veoma jednostavan test koji se zove Marfijev znak.

Tokom ove jednostavne dijagnostičke procedure neophodno je udahnuti duboko, sa rukom doktora pritisnutom na stomak, odmah ispod grudnog koša.

Žučna kesa će se pomerati na dole tokom udaha, a ukoliko je napad žuči u toku javiće se intenzivan bol kada žučna kesa dođe do ruke doktora.

Ukoliko simptomi ukazuju na akutni holecistitis, drugi testovi poput analize krvi i ultrazvučnog pregleda abdomena biće hitno obavljeni kako bi se potvrdilo da je u pitanju kamen u žuči.

Druga dijagnostička sredstva poput rendgenskog ili CT snimanja, magnetne rezonance ili endoskopije mogu biti potrebni u ređim slučajevima.

Prevencija

Nije moguće prevenirati napad žuči, ali je moguće smanjiti rizik od formiranja kamena u žuči ili njihovog rasta.

Zdrava, izbalansirana ishrana je osnovni vid prevencije i dovešće do smanjenja šanse za dobijanje kamena u žuči.

Pre svega, potrebno je smanjiti unos namirnica bogatih holesterolom, budući da je osnovni materijal od kog se kamenje u žuči formira upravo holesterol.

Pored toga, unos velike količine zasićenih i trans masti, a nizak unos zdravih nezasićenih masti dovešće do povećanja holesterola u organizmu.

Namirnice bogate holesterolom, zasićenim i trans mastima uključuju masno meso, žumance, punomasne mlečne proizvode, prženu hranu, obrađeno meso poput kobasica, viršli ili slanine, margarina i proizvoda od lisnatog testa, kao i većinu kupovnih slatkiša, poput keksa, kolača, sladoleda i drugih.

Dobre izvore masti predstavljaju orašasti plodovi i semenke, avokado, maslinovo ulje i riba.

Prekomerna telesna masa i gojaznost predstavljaju faktor rizika za razvoja kamena u žuči. Sa druge strane, brzo mršavljenje može povećati šansu da se javi kamenje u žuči.

Do ovoga dolazi budući da brz gubitak telesne mase može poremetiti hemiju žuči, pa treba težiti postepenom gubitku kilograma i mršavljenju.

Prebrze fluktuacije u telesnoj masi mogu dovesti i do promene položaja žučne kese i dovesti toga da se javi presavijena žučna kesa.

Moguće komplikacije

Bez adekvatne terapije i lečenja, napad žuči može dovesti do komplikacija opasnih po život.

Glavne komplikacije napada žuči su:

  • Gangrenozni holecistitis. Nazive se još i odumiranje tkiva žučne kese, što može izazvati ozbiljnu infekciju koja se može proširiti po celom telu i dovesti do sepse.
  • Perforirana žučna kesa. Naziva se još i otvorena žučna kesa, kada se njen sadržaj nađe u stomaku i proširi infekciju, što dovodi do stanja pod nazivom peritonititis, ili do apscesa, odnosno nakupljanja gnoja i drugih nusprodukata.

U 20 do 30% napada žuči neophodno je uklanjanje žučne kese nakon napada kako bi se sprečile komplikacije.

Život bez žučne kese

Nakon vađenja žučne kese i perioda oporavka od operacije, pacijenti mogu nastaviti da vode potpuno normalan život, a operacija žučne kese ne utiče na varenje hrane.

Većina operacija obavlja se laparoskopski, minimalno invanzivno, i pacijenti obično istog dana napuštaju bolnicu.

U slučaju otvorenog vađenja žučne kese neophodan je oporavak u bolničkim uslovima koji obično traje tri do pet dana.

Kada je reč o potpunom oporavku, kod laparoskopske holecistektomije on traje od tri do četiri nedelje, dok je kod otvorene holecistektomije oporavak nešto duži, od šest do osam nedelja.

Nakon ovoga, pacijent se u potpunosti može vratiti svim uobičajenim aktivnostima. Izuzetak predstavljaju teški fizički poslovi, koji mogu zahtevati nešto duži oporavak.

Tokom perioda oporavka mogući su manji problemi sa varenjem, dok se organizam ne navikne na novonastalu situaciju i odsustvo žučne kese.

Ovo uključuje tegobe kao što su nadimanje, nadutost stomaka ili dijareja.

Pored toga može se javiti i bol u stomaku i ramenima usled povećanog nakupljanja gasova.

Tokom ovog perioda, koji može trajati nekoliko nedelja, konzumacija hrane bogate vlaknima može pomoći da se stolica normalno formira i olakša njeno izbacivanje.

Ishrana posle operacije žuči takođe podrazumeva i smanjen unos masti i prerađene hrane koja može pogoršati tegobe.

Posle perioda inicijalnog oporavka od vađenja žučne kese i navikavanja organizma na novonastalo stanje, pacijent može najnormalnije variti hranu, uključujući i masnoće.

Jetra će nastaviti da normalno proizvodi žuč, ali se ona neće zadržavati u žučnoj kesi, već će se oslobađati direktno u creva.

Posle vađenja žučne kese nije neophodno pridržavati se posebnog režima ishrane, no savetuje se što zdravija i raznovrsnija ishrana kako bi se sprečile komplikacije, problemi sa varenjem i drugi zdravstveni problemi.

Osim ishrane, fizičke aktivnosti posle operacije žuči se moraju svesti na samo one veoma niskog intenziteta, poput kratkih šetnji.

Nakon dve nedelje do mesec dana, i druge, napornije aktivnosti polako se mogu uključivati u svakodnevnu rutinu.

Čemu služi žučna kesa?

Budući da nije organ neophodan za varenje hrane, ljudi se često pitaju čemu uopšte služi žučna kesa.

Ovaj mali organ u obliku kruške nalazi se ispod jetre i ima ulogu da skladišti i koncentriše žuč koja se proizvodi u jetri.

Žuč pomaže u varenju masti i izbacivanju toksina koje jetra izlučuje.

Žucna kesa oslobađa žuč u probavni trakt kada je to potrebno, no iako je u pitanju koristan organ, nije neophodan za normalno varenje i funkcionisanje, te kada se ukloni ne javljaju se tegobe povezane sa varenjem.

Faktori rizika

Napad žuči i sam razvoj kamena u žuči može da se dogodi i ukoliko se osoba pridržava zdrave, uravnotežene ishrane i fizički je aktivna.

Faktori rizika za nastanak kamena u žuči na koje se ne može uticati uključuju:

  • Genetski faktor. Pojava kamena u žuči može biti nasledna
  • Pol. Ovo stanje češće pogađa žene nego muškarce
  • Starost. Holesterol ima tendenciju da raste sa godinama, pa rizik od kamena u žuči posle 40. godine raste

Osm toga, neka druge druge bolesti mogu biti faktor rizika. One uključuju Kronovu bolest, dijabetes tipa 1 ili 2, i ulcerozni kolitis.

Zaključak

Intenzivni bolovi u stomaku, najčešće ispod rebara sa desne strane stomaka ili u sredini stomaka osnovni je simptom napada žuči.

Napad žuči se javlja kada se kamen u žuči pokrene i blokira cistični kanal, glavni otvor žučne kese.

Budući da kamenje u žuči obično ne uzrokuje nikakve simptome, ljudi često nisu ni svesni da ih imaju.

Jak bol koji se javlja obično traje više sati, i za razliku od bolova u stomaku sa drugim uzrocima veoma je uporan.

Napad žučne kese može se pomešati sa stanjima kao što su infarkt, pucanje čira ne želucu ili upala slepog creva.

Kada dođe do akutnog holecistitisa, odnosno napada žuči, treba se bez odlaganja javiti lekaru ili potražiti hitnu pomoć, budući da komplikacije ovog stanja mogu biti potencijalno opasne po život.

Korišćenje lekova protiv bolova mogu pomoći, ali je napad žuči nemoguće zaustaviti. Bol i druge tegobe prestaju tek kada kamen prođe.

U nekim slučajevima neophodna je hirurška intervencija, koja se naziva holecistektomija, a koja podrazumeva uklanjanje žučne kese.

Ova operacija najčešće se obavlja laparoskopski, minimalno invanzivno, a nakon oporavka pacijent može živeti potpuno normalno kao i pre operacije, bez tegoba sa varenjem ili drugih smetnji.