Podrigivanje: Uzroci i kako zaustaviti često podrigivanje

Podrigivanje je normalna pojava i prirodan način da se oslobodi višak vazduha iz stomaka kroz usta, ali prekomerno ili učestalo podrigivanje može biti i simptom zdravstvenog problema.

Najčešći uzrok čestog podrigivanja je konzumirana hrana ili piće, a između ostalih uzroci mogu biti i gastroezofagealna refluksna bolest ili stanje koje se naziva aerofagija.

U ovom članku objasnićemo šta je podrigivanje, kada se može smatrati da je ono prekomerno, koji su uzroci koji izazivaju često podrigivanje i kako ga zaustaviti.

Šta je podrigivanje?

Podrigivanje je normalna telesna funkcija do koje dolazi kada organizam oslobađa višak vazduha iz digestivnog trakta kroz usta.

Vazduh u digestivni trakt ulazi pre svega tokom jela i pića.

Kada se želudac napuni progutanim vazduho, on se mora izbaciti kako bi se sprečilo nadimanje, usled čega dolazi do podrigivanja.

Kada se u sistemu organa za varenje nađe previše vazduha, podrigivanje može postati češće.

Najćešći razlozi za gutanje previše vazduha su prebrzo jelo ili piće, konzumiranje gaziranih pića i anksionost, ali i određena zdravstvena stanja.

Bebe i mala deca mogu da nesvesno progutaju veće količine vazduha. Bebe iz tog razloga podriguju brzo nakon dojenja ili konzumiranja mlečne formule kako bi se oslobodile viška vazduha progutanog tokom hranjenja.

Šta se smatra čestim podrigivanjem?

Podrigivanje je normalno i događa se svima, čak i do 30 puta dnevno. No ukoliko je prečesto, podrigivanje može biti neprijatno i zamarajuće.

Iako ne postoji tačno određena granica, smatra se da je ono preterano učestalo ukoliko:

  • Utiče na kvalitet života osobe
  • Ponavlja se
  • Ometa svakodnevne aktivnosti

Uzroci

Prebrzo jelo, konzumacija nekih vrsta hrana i pića, a posebno gaziranih pića, kao i određena medicinska stanja i lekovi mogu dovesti do čestog podrigivanja.

U nastavku slede mogući uzroci.

Gazirana pića

Gazirana pića, kisela voda, pivo i slični napici sadrže ugljen dioksid koji se akumulira u želucu nakon konzumiranja.

Kada se nakupi dovoljno gasa u želucu, telo mora da ga se oslobodi. Brzina i količina utiču na to koliko će se intenzivno i često podrigivanje javiti.

Korišćenje slamčice može dodatno povećati količinu gasa koji se proguta, što može dodatno pogoršati stanje.

Vraćanje kiseline

Vraćanje kiseline i gastroezofagealna refluksna bolest, GERB, mogu biti jedan od uzroka češćeg podrigivanja nego što je to normalno.

Sfinker je mišić koji se nalazi na vrhu želuca i sprečava da se hrana i kiselina vraćaju iz želuca u jednjak.

Kada sfinker oslabi, želudačna kiselina se može vratiti u jednjak što može dovesti i do podrigivanja.

Osim ovoga, veruje se da osobe koje pate od ovih stanja mogu svesno ili nesvesno gutati vazduh niz jednjak kako bi ublažili gorušicu.

Lečenjem GERB-a može se smanjiti i podrigivanje, što podrazumeva smanjenje telesne mase, prestanak pušenja, ili upotrebu lekova kao što su antacidi, a koji imaju zadatak da smanje količinu želudačne kiseline.

Na kraju, lečenjem gastroezofagealne refluksne bolesti smanjuje se rizik od upale jednjaka, koja je najčešće uzrokovana ovim stanjem.

Prebrzo jelo

Potpuno je normalno da se tokom jela udahne određena količina vazduha i završi u sistemu organa za varenje, što dovodi do podrigivanja.

No kada osoba jede prebrzo, ili istovremeno jede i razgovara, količina vazduha koja se udiše je veća, pa je samim tim i čest uzrok povećanog podrigivanja nakon jela.

Fokusiranjem na obrok, adekvatnim žvakanjem i sporijim jelom uopšte, smanjiće se i količina vazduha u želucu i podrigivanje tokom i nakon obroka.

Aerofagija

Aerofagija je stanje kod kog dolazi do nesvesnog preteranog gutanja vazduha, koji umesto u pluća, odlazi u gastrointestinalni trakt izazivajući različite tegobe.

Prekomerno gutanje vazduha izaziva nadutost i osećaj punoće u stomaku, podrigivanje, a ponekada čak i bol u želucu.

Doktori često vide aerofagiju kao znak drugih problema, kao što su bolesti koje pogađaju GI trakt ili stanja poput depresije ili anksioznosti.

Kontrolom stresa, sporijim jelom, izbegavanjem razgovora tokom jela, izbegavanjem žvakaćih guma, gaziranih pića i pušenja može se smanjiti nesvesno pretarano gutanje vazduha.

Pored toga, uzrok aerofagije može biti i nošenje proteza za zube koje ne prianjaju dobro, nepravilan zagrižaj koji ometa pravilno žvakanje, gutanje hrane ili nedostatak zuba.

Gastritis

Gastritis je stanje koje podrazumeva upalu sluznice želuca, a često podrigivanje može biti jedan od simptoma ovog stanja.

Drugi simptomi gastritisa mogu uključuju:

Nervozna creva – IBS

Sindrom nervoznih creva, poznat i pod akronimom IBS, je stanje koje izaziva različite simptome i tegobe, uključujući i učestalo podrigivanje.

Drugi simptomi koji mogu da se jave kod problema sa nervoznim crevima su:

Usled dijareje mogu se javiti i promenjana boja stolice, poput zelene stolice ili žute stolice.

Postavljanje dijagnoze IBS-a može biti zahtevno i dugotrajno, budući da je u pitanju funkcionalni poremećaj rada creva koji je nemoguće otkriti dijagnostičkim metodama.

Drugim rečima, kod ovog stanja su svi nalazi uredni, uključujući preglede kao što su kolonoskopija, gastroskopija ili test fekalnog kalprotektina, pa se dijagnoza postavlja isključivanjem svih drugih mogućih uzroka tegoba.

Obilni obroci

Nakon obilnog obroka ili prejedanja može doći do povećanog podrigivanja.

Kada se tokom jednog obroka unese velika količina hrane, ona ne može biti dovoljno brzo svarena, što dovodi do povećane količine gasova u digestivnom traktu.

Kao reakcija na veliku količinu gasova dolazi do podrigivanja koje prestaje kada se varenje hrane završi i kada se digestivni trakt oslobodi viška gasova.

Više manjih obroka obično je lakše za varenje, posebno kod osoba koje pate od gastritisa ili želudačne kile.

Prekomerno razmnožavanje bakterija u tankom crevu – SIBO

Prekomerno podrigivanje može biti posledica prekomernog razmnožavanja bakterija u tankom crevu, odnosno stanja koje se često naziva SIBO.

Kada je u tankom crevu prisutan veći broj bakterija nego što je to uobičajeno, one dovode do povećane proizvodnje gasova.

Osim učestalog podrigivanja, nadimanje, bol u stomaku nakon jela, dijareja ili zatvor, kao i konstantan osećaj sitosti česti su simptomi koje SIBO nosi sa sobom.

Ovo stanje može se dijagnostifikovati uz pomoć izdisajnog testa, a upotreba probiotika i isključivanje namirnica okidača može pomoći da se ublaže tegobe.

Ruminacioni sindrom

Sindrom ruminacije, odnosno mericizam, podrazumeva stanje kod kog se nedavno konzumirana hrana vraća u usta.

Vraćanjem hrane u usta, vraćaju se i gasovi, što može biti jedan od uzroka čestog podrigivanja.

Tačan uzrok mericizma nije poznat, niti su poznate medicinske komplikacije. Ipak, vraćanje i izbacivanje hrane na ovaj način može negativno uticati na zdravlje zuba, odnosno povećan rizik od karijesa i oštećenja gleđi usled dejstva želudačne kiseline.

Lekovi

Brojni lekovi mogu dovesti do podrigivanja, nadimanja ili poremećaja koji izazivaju podrigivanje.

Neki od lekova koji mogu dovesti do ovoga uključuju:

Osim toga, preterana upotreba lekova protiv bolova, a pre svega nesteroidnih antiinflamatornih lekova mogu dovesti do gastritisa ili čira na želucu.

Osobe koje pate od čira na želucu trebalo bi da izbegavaju lekove iz ove grupe, budući da mogu dovesti do komplikacija, uključujući i pucanje čira na želucu.

Određene namirnice

Ishrana je veoma čest okidač za preterano podrigivanje.

Neke od hrana koje mogu dovesti do povećane proizvodnje gasova su mahunarke, krstašice, mlečni proizvodi, tvrde bombone, jabuke, kruške, kao i kisela i ljuta hrana.

Namirnice bogate vlaknima mogu izazvati veću količinu gasova, posebno kod osoba koje nisu navikle na povećan unos vlakana. Vremenom crevna flora se adaptira i problemi obično nestaju.

Polioli, kao što su ksilitol, eritritol ili maltitol, takođe mogu izazvati povećanu proizvodnju gasova, ali i pojavu dijareje ukoliko se unesu u veoma velikoj količini.

Pored toga, žvakanje žvakaće gume povećava šansu da se proguta višak vazduha, kao i upotreba slamčice.

Drugi uzroci

Pored nabrojanih uzroka, i neka druga medicinska stanja mogu kao simptom imati podrigivanje.

Ona uključuju:

  • Gastropareza. Poremećaj kod kog su mišići želuca oslabljeni.
  • Intolerancija na hranu. Otežano varenje određenih namirnica i sastojaka u hrani, poput laktoze ili kazeina.
  • Malapsorpcija fruktoze ili sorbitola. Nemogućnost pravilnog varenja fruktoze i sorbitola.
  • Heliko bakterija. Infekcija heliko bakterijom kao jedan od simptoma može imati gorak ukus u ustima i podrigivanje koje se često opisuje kao podrigivanje na jaja.
  • Celijakija. Za razliku od intolerancije na gluten, celijakija predstavlja alergiju, odnosno autoimunu bolest koja zahteva poseban režim bezglutenske ishrane.

Kako zaustaviti podrigivanje

Podrigivanje najčešće ne zahteva bilo kakvo lečenje ili medicinski tretman i nije opasno.

Ipak, ukoliko je ono prečesto trebalo bi posetiti lekara kako bi se utvrdilo da li je prisutno neko od stanja i bolesti koje mogu dovesti do njega.

Obično je prekomerno podrigivanje povezano sa navikama u ishrani, uključujući izbor namirnica i pića, prebrzo jelo ili razgovor tokom jela, kao i prejedanje ili preobilne obroke.

Ukoliko se često podrigivanje ponavlja, trebalo bi izbegavati ove navike, kao i žvakanje žvakaćih guma, gaziranih pića i korišćenje slamčice.

U slučajevima kada ove promene ne dovedu do poboljšanja stanja, trebalo bi posetiti doktora, koji će na osnovu anamneze i eventualno prisutnih drugih simptoma i tegoba predložiti dalje korake.

Vođenje dnevnika ishrane i beleženje učestalog podrigivanja može biti efikasan način da se utvrdi da li je neka namirnica okidač, nakon čega se ona može smanjiti ili isključiti iz ishrane.

Osim toga, podrigivanje se može javiti i usled nervoze ili stresa.

Fizički pregled i dodatne analize mogu biti neophodne, uključujući ultrazvuk abdomena i druge radiološke preglede, analize krvi, stolice ili urina, testiranje na heliko bakeriju ili SIBO i druge.

Na osnovu ovih analiza gastroenterolog će postaviti dijagnozu, a lečenje zavisi od osnovnog stanja koje dovodi do podrigivanja.

Prevencija

Kao što je ranije objašnjeno, povremeno podrigivanje je normalna telesna funkcija i nije simptom bolesti.

Kako bi se sprečilo preterano podrigivanje, preporučuje se polako, svesno jelo uz adekvatno žvakanje hrane.

Pored toga, trebalo bi izbegavati žvakanje žvakaćih guma i tvrde bombone, kao i gazirana pića i alkohol.

Upotreba probiotika, bilo fermentisanih namirnica bogatih dobrim bakterijama ili probiotika u formi suplementa, može se unaprediti varenje i smanjiti količina gasova.

Kontrolom stresa i izbegavanjem namirnica koje ponekad dovode do podrigivanja dodatno se može smanjiti šansa da do njega dođe.

Zaključak

Podrigivanje je prirodan način na koje se ljudski organizam oslobađa viška gasova u digestivnom traktu, i obično nije razlog za zabrinutost.

Određene vrste hrana i pića, kao i životne navike i stres mogu biti uzrok češćeg podrigivanje nego što je to uobičajeno.

Pored toga uzrok mogu biti i određena stanja i bolesti koja pogađaju sistem organa za varenje, kao što su refluks kiseline, gastritis, nervozna creva, SIBO, ali i različiti lekovi.