Slučajno ujedanje za jezik ili obraz tokom jela povremeno se dešava svima i najčešće ne predstavlja razlog za zabrinutost.
Ipak, ukoliko se ponavlja često, može ukazivati na određeni stomatološki problem koji dovodi do nehotičnog ujedanja.
Neki od uobičajenih uzroka su rast umnjaka, nepravilan raspored zuba ili prosto prebrzo jelo.
Iako znatno ređe, neka ozbiljna zdravstvena stanja mogu dovesti do problema sa žvakanjem i ujedanjem tokom jela i govora.
U ovom članku objasnićemo moguće uzroke ujedanja za jezik i obraz tokom jela, kao i kako izgleda lečenje svakog od uzroka.
Rast umnjaka
Rast umnjaka najčešći je uzrok učestalog griženja za unutrašnju stranu obraza, a ponekad i jezik.
Naime, umnjaci rastu poslednji u vilici, obično tokom dvadesetih godina, no mogu početi da niču i u tridesetim ili četrdesetim godinama.
Budući da je vilica u ovom periodu već formirana, za njih često nema dovoljno mesta, pa umnjaci često rastu u nepravilnom položaju i ponekada pomeraju druge zube.
Loš položaj, izmenjen položaj drugih zuba i jednostavno nenaviknutost na njihovo prisustvo može dovesti do povećane šanse od ujedanja.
Budući da je pravilno održavanje higijene umnjaka, pojava upala poput perikoronitis ili bola tokom rasta umnjaka, ne treba da čudi što je operacija vađenja umnjaka najčešća hirurška intervencija u stomatologiji.
Loš raspored zuba
Zubi u pravilnom nizu ne dodiruju unutrašnjost obraza ili usne, a verovatnoća od ujedanja za jezik tokom žvakanja hrane je mala.
Međutim, ukoliko su zubi u nepravilnom položaju ili je prisutan problem sa nepravilnim zgrižajem, koji se naziva i malokluzija, normalno jelo može biti otežano, a rizik od nehotičnog ujedanja povećan.
Meziodens, odnosno prekobrojni zubi, još jedan su od faktora koji mogu uticati na često ujedanje za jezik ili obraze tokom jela.
Na kraju, nepravilan položaj vilica, najčešće isturenost donje vilice, može izazvati tegobe sa žvakanjem i povređivanje.
Lečenje ovih stanja obično zahteva ortodontski tretman, odnosno nošenje različitih vrsta proteza za ispravljanje zuba.
Najčešći izbor je tradicionalna, čelična fiksna proteza, koja je najpovoljniji, ali i najefikasniji izbor.
Osim nje, neki pacijenti mogu biti kandidati i za druge vrste savremenijih fiksnih proteza, poput samoligirajuće ili lingvalne proteze.
Kada je reč o progeniji, odnosno nepravilnog položaja jedne ili obe vilice, najčešće je pored nošenja proteze neophodna i hirurška intervencija.
Kod pacijenata koji pate od progenije, operacijom se vilica postavlja na pravilan položaj, dok se fiksnom protezom vrši korekacija nepravilnog zagrižaja, čime se ovaj funkcionalni i estetski problem u potpunosti rešava.
Problemi sa viličnim zglobom
Temporomandibularni zglob, skraćeno TMZ, odnosno vilični zglob, je jedini pokretni zglob glave koji povezuje donju vilicu i ostatak lobanje.
Kada dođe do poremećaja viličnog zgloba, mogu se javiti različiti simptomi, uključujući bol u vilici koji se može širiti ka uvetu, otežano žvakanje i otvaranje i zatvaranje usta.
Osim toga, kada se vilica ne kreće pravilno ili usled bola osoba promeni način žvakanja, može doći do slučajnog ujedanja za obraz, jezik ili usne.
Veoma često je teško utvrditi koji je tačan uzrok koji dovodi do bola u vilici, no veruje se da je on povezan sa genetskim faktorima, artritisom, povredama vilice, bruksizmom i drugim stanjima i faktorima.
U većini slučajeva, ovo je prolazno stanje koje se tretira uobičajenim lekovima za zubobolju, hladnim oblogama i vežbama za vilični zglob.
Kao poslednja opcija, na raspolaganju su i hirurške intervencije, no njima se obično pribegava kod veoma teških stanja, kada manje invanzivni načini lečenja nisu dali rezultata, i kada bol znatno otežava gutanje hrane ili normalno funkcionisanje.
Neodgovarajuće proteze
Nošenje proteze za zube koja ne odgovara savršeno ustima može izazvati brojne tegobe i značajno otežati jelo, govor i normalno funkcionisanje.
Jedna od tegoba koja se može javiti sa nepravilno postavljenim protetskim radovima i protezama za nadoknadu zuba je i često nenamerno ujedanje tokom žvakanja.
Protetski radovi koji mogu biti nepravilno postavljeni, uključuju:
- Zubne krunice na implantima ili prirodnim zubima
- Totalne proteze, koje se smatraju najneudobnijim rešenjem
- Parcijalne proteze, kao što su valplast ili vizil proteza
- Zubne proteze bez nepca
- Zubne mostove
Problemi sa veštačkim zubima mogu se javiti odmah po njihovoj ugradnji, ali i kasnije, ponekada čak i nakon dužeg nošenja.
Do ovoga dolazi usled gubitka kosti i promene oblika vilice, gubitka okolnih zuba, oštećenja proteze ili protetskih radova i drugih razloga.
Proteze koje ne prianjaju dobro ili stvaraju tegobe zahtevaju posetu stomatologu radi korekcije ili izrade novog rešenja, kako bi se sprečile dodatne komplikacije.
Prebrzo jelo i konzumirana hrana
Prebrzo jelo, slaba pažnja tokom jela i konzumacija nekih vrsta hrane mogu da povećaju rizik od nehotičnog ujedanja za jezik, obraze ili usne.
Kada se tokom obroka pažnja obraća na druge stvari, kao što su mobilni telefon, televizor, računar ili čitanje, šansa od ujedanja je znatno veća usled smanjene koncentracije.
Na sličan način i prebrzo žvakanje ili jelo u toku hoda može da poveća rizik od nehotičnog povređivanja unutrašnjosti usta.
Izbegavanjem jela u žurbi ili hodu, kao i jelo uz pažnju može značajno smanjiti rizik.
Na kraju, vrsta hrane koja se konzumira može da utiče na ovaj neprijatan problem.
Suva hrana, veoma vruća ili ljuta hrana, kao i namirnice koje zahtevaju puno žvakanja mogu povećati rizik od ujedanja.
Drugi uzroci
Pored prethodno nabrojanih uzroka, i druga stanja ponekad mogu dovesti do ujedanja, uključujući:
- Nošenje fiksne proteze
- Sindrom suvih usta
- Jelo tokom trajanja dejstva lokalne anestezije nakon stomatološke intervencije
- Istovremeni govor i žvakanje
- Zubobolju ili osetljivost zuba koja dovodi do promenjenog načina žvakanja
- Afte ili herpes na usni
- Neurološka oboljenja poput multipla skleroze
U slučajevima kada osoba grize jezik ili obraze nezavisno od jela, reč je obično o dosadi, stanjima povezanim sa stresom i anksioznošću, ili način na koji se osoba nosi sa emocijama.
Do ovoga može doći u toku dana, kada osoba se svesno ili nesvesno ujeda, ili u toku noći.
Kod noćnog ujedanja od koristi može biti nošenje zaštitnih guma za zube, takozvanih splintova.
Zaključak
Ujedanje za jezik, usne ili unutrašnju stranu obraza događa se povremeno svima, usled nepažnje ili drugih faktora.
Ukoliko se često ponavlja, veoma je verovatno da je uzrok određeni stomatološki problem, kao što je rast umnjaka, nepravilan raspored zuba, nošenje neudobne proteze ili neodgovarajući protetski radovi.
Kada se dešava samo povremeno, ujedanje za jezik i obraze nije razlog za brigu, dok bi u suprotnom trebalo posetiti stomatologa kako bi se utvrdio uzrok i pristupilo adekvatnom lečenju.
Ujedanje i grickanje unutrašnjosti usta nezavisno od jela, obično za uzroke ima anksioznost, stres ili dosadu.