Ishrana kod kandide obično podrazumeva smanjen unos ili isključivanje namirnica koje mogu dovesti do razvoja ove gljivice, kao što su alkohol, kofein, namirnice bogate šećerima i glutenom.
Ipak, više istraživanja i studija je neophodno kako bi se definitivno potvrdila efikasnost ishrane za kandidu.
Kandida je gljivica koja se prirodno nalazi u telu, no ukoliko se prekomerno razmnoži može dovesti do infekcije, koja se manifestuje u ustima, digestivnom traktu, noktima, crevima, vagini ili koži.
U ovom članku govorimo o ishrani za kandidu, odnosno koje su namirnice koje bi trebalo izbegavati, a koje favorizovati na ovom režimu ishrane.
Šta je ishrana kod kandide?
Teorija na kojoj se bazira ishrana kod kandide je da se potpunim izbegavanjem šećera i drugih hrana koje služe gljivicama za rast i razvoj, sprečava njihovo razmnožavanje i ubrzava lečenje.
Budući da je kandida vrsta kvasca, koji se isto kao i pekarski kvasac hrani šećerima, ovaj koncept je lako razumljiv i zvuči logično.
Ipak, nema mnogo naučnih dokaza koji bi potvrdili efikasnost kandida dijete, a zagovornici ovog načina lečenja obično navode da je neophodno najmanje mesec dana kako bi se primetila bilo kakva promena.
Pre svega, dijega se bazira na isključivanju šećera i glutena, a neke verzije ove dijete zabranjuju i korišćenje pekarskog kvasca.
Do prekomernog rasta kandide obično dolazi u vagini, crevima ili ustima, a ponekada i na koži i noktima, kada se često naziva i lišaj na koži.
Gljivice na noktima mogu biti uporne, neugodne i zahtevati dugotrajno lečenje.
Šećer
Najkontroverzniji deo ishrane kod kandide je zahtev za gotovo potpunim izbegavanjem šećera.
Ljudskom telu su ugljeni hidrati neophodno za pravilno funkcionisanje, budući da je glukoza primarno gorivo i koristi se kao glavni izvor za proizvodnju energije.
Kada nema glukoze u dovoljnoj meri, telo je prinuđeno da koristi masti kao izvor energije. Masti se koriste na znatno manje efikasan način u odnosu na glukozu, i mogu dovesti do pojave ketona u urinu.
Pored toga, nedovoljan unos ugljenih hidrata može dovesti do niskog nivoa šećera u krvi, odnosno hipoglikemije, i simptoma kao što su umor, glavobolja, razdražljivost, anksioznost i drugi.
Ljudi koji pate od dijabetesa pod povećanim rizikom od infekcije kandidom, odnosno kandidijaze.
Do ovoga dolazi budući da kod osoba sa dijabetesom dolazi do značajnog povećanja šećera u krvi, što gljivicama olakšava rast i razvoj.
Ipak, treba reći da i kod osoba sa dijabetesom uzrok infekcije nije sama konzumacija šećera, već nemogućnost tela da eliminiše njegov višak iz krvotoka.
Kod osoba sa dijabetesom tipa 1 proizvodnja insulina nije dovoljna, dok se kod osoba sa dijabetesom tipa 2 insulin luči u adekvatnim količinama, ali se ne koristi na efikasan način, što dovodi do visokog nivoa šećera u krvi.
Iako smanjenje konzumacije šećera može smanjiti rizik od hiperglikemije kod osoba sa dijabetesom, i istovremeno i rizik od infekcije kandidom, ovo neće direktno uticati na smanjenje nivoa glukoze u ustima ili vagini.
Naučnih dokaza koji bi potvrdili da će smanjen unos šećera sprečiti ili ublažiti infekciju kandidom kod ljudi koji ne pate od dijabetesa praktično nema.
Gluten
Ishrana protiv kandide obično podrazumeva ograničavanje ili izbegavanje pšenice, što se tumači kao da hrana bez glutena može pomoći u suzbijanju i sprečavanju gljivičnih infekcija.
Ipak, ovakve tvrdnje nisu potkrepljene studijama i istraživanjima, niti je dokazano da gluten pogoduje rastu kvasca ili povećava rizik od kandidijaze.
Samim tim, osim u slučaju da osoba pati od celijakije ili intolerancije na gluten, izbegavanje žitarica i proizvoda koji sadrže gluten nije neophodno.
Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, raži i ječmu, kao i proizvodima koji sadrže ove žitarice.
Kvasac
Kada se govori o dijeti za kandidu, česta je dilema da li je neophodno isključiti iz ishrane pekarski kvasac kako bi se sprečio razvoj gljivica.
Jednostavno rečeno, mikroorganizmi koji se koriste u prehrambenom kvascu nisu isti oni koji izazivaju infekciju kandidom.
Hrana koja sadrži kvasac, poput hleba, peciva i piva, obično se pravi od soja koji se naziva Saccharomices cerevisiae, potpuno drugačije vrste kvasca.
Ova vrsta ne izaziva gljivične infekcije, a određena istraživanja sugerišu da čak može biti od koristi u njihovom suzbijanju.
Šta jesti na režimu ishrane kod kandide
Hrana koju treba favorizovati tokom praćenja ishrane kod kandide su pre svega hrana bez šećera i glutena, kao i nemasni izvori proteina, veštački zaslađivači, povrće sa niskim sadržajem skroba, namirnice bogate probioticima i zdrave masti.
Nemasni izvori proteina
Nemasni izvori proteina, kako životinjskog, tako i biljnog porekla su uključeni u ishranu kod kandide.
Dobri izvori proteina su jaja, pileće i ćureće meso bez kože, kao i riba poput lososa, sardine, haringe i druge.
Biljni izvori proteina koji su preporučeni na ovom režimu ishrane su pre svega orašasti plodovi i semenke koji sadrže malo plesni, poput badema, chia i lanenog semena, golice, semenki suncokreta i susama.
Povrće sa malo skroba
Povrće koje sadrži male količine skroba je odličan način da se obezbede važni mikronutrijenti, uključujući i vitamina, minerale i biljna vlakna, tokom praćenja dijete za kandidu.
Voće koje je dozvoljeno uključuje ono sa malim sadržajem šećera, poput limuna i limete, kao i male porcije crvenog bobičastog voća.
Povrće sa malo skroba uključuje:
- Kupusnjače, odnosno brokoli, karfiol, prokelj, kupus, rotkvice i kelj
- Cveklu
- Artičoke
- Zeleno lisnato povrće i salate
- Praziluk i crni luk
- Bundevu
- Paradajz i patlidžan
Žitarice bez glutena
Kao što je prethodno objašnjeno, verovatno da nema potrebe za izbegavanjem glutena na ovom režimu ishrane.
Ipak, veoma često se savetuje zamena žitarica sa glutenom onim vrstama koje na sadrže ovaj protein.
Gluten se nalazi u pšenici, raži i ječmu, kao i proizvodima koji sadrže ove žitarice, dok ostale žitarice mogu biti dobar izbor.
Ovo uključuje heljdu, kinou, pirinač, ovas, proso i druge.
Budući da se žitarice često skladište ili prerađuju u istim postrojenjima kao i pšenica, može doći do unakrsne kontaminacije.
Iako se na ovaj način može naći samo veoma mala količina glutena u namirnicama koji ga prirodno ne sadrže, ona može biti dovoljna da izazove značajne tegobe kod osoba koje pate od celijakije.
Iz ovog razloga toga bi osobe sa alergijom na gluten trebalo da biraju sertifikovano bezglutenske žitarice i proizvode sa žitaricama.
Veštački zaslađivači
Ishrana kod kandide zahteva gotovo potpuno isključivanje šećera iz ishrane, pa se kao alternativa mogu koristiti veštački zaslađivači.
Dobri izbori uključuju steviju i poliole, kao što su eritritol ili ksilitol.
Ovi zaslađivači su niskokalorični i bezbedni za korišćenje, iako njihova prekomerna upotreba može dovesti do nadutosti stomaka, dijareje i drugih problema sa varenjem.
Kako se telo vremenom navikava na unos ovih zaslađivača, najbolje je postepeno povećavati dozu, odnosno polako ih uključivati u ishranu, i na taj način dati telu dovoljno vremena da se adaptira.
Zanimljivo je da eritritol i ksilitol mogu pružiti i dodatne zdravstvene koristi, poput smanjenog rizika od karijesa ili upale desni.
Na kraju, treba napomenuti da kod osobe koje pate od sindroma nervoznih creva ili SIBO upotreba ovih zaslađivača može dovesti do pogoršanja tegoba.
Dobre masti
Dobrim mastima smatraju se nezasićene masti, koje se pre svega nalaze u biljnim namirnicama i nekim vrstama ribe.
Masti su važne za apsorpciju vitamina D, A, E i K, i proizvodnju energije.
Pored toga masti daju osećaj sitosti i pružaju značajne korisiti poput smanjanja rizika od kardiovaskularnih bolesti, unapređenja zdravlja kose i kože i drugih.
Mononezasićene masti su dobar izvor vitamina E, snažnog oksidansa koji između ostalog može pomoći i u borbi protiv infekcija.
Dobri izvori zdravih, nezasićenih masti uključuju:
- Orašaste plodove i semenke, posebno orahe, chia i laneno seme, susam, bademe i kikiriki
- Avokado
- Masline i maslinovo ulje
- Soju, edamame i tofu
- Neke vrste ribe, poput lososa ili sardina
Probiotici
Dobre bakterije koje se nalaze u ljudskom telu nazivaju se probiotici.
Iako je nesumnjivo da je zdrava mikroflora i prisustvo dobrih bakterija izuzetno korisno kako za varenje tako i opšte zdravlje, ne postoji jasan konsenzus u vezi njihovog uticaja na lečenje gljivičnih infekcija.
U svakom slučaju, unos probiotskih bakterija pružiće različite zdravstvene koristi pa nema razloga da se njihov unos ne favorizuje i tokom praćenja ishrane kod kandide.
Probiotike je moguće uključiti u ishranu u obliku dodataka ishrani, ali i prirodnih namirnica.
Dobre bakterije nalaze se u fermentisanim namirnicama, kao što su kefir, jogurt, kombuha, tempeh, kiseli kupus i slično.
Kada se koriste suplementi, važno je odabrati optimalan soj, i najbolje vreme kada se probiotik uzima.
Iako nije preteražno važno da li se uzima probiotik pre ili posle jela, veoma je važno da se između uzimanja probiotika i antibiotika napravi vremenski razmak od najmanje dva sata.
Šta izbegavati na režimu ishrane kod kandide
Dijeta protiv kandide je prilično restriktivna, te podrazumeva isključivanje slatke hrane, namirnica bogatih skrobom, većine mlečnih proizvoda, voća, mesa i mesnih prerađevina.
Zaslađena hrana
Hrana koja sadrži šećer u bilo kom obliku se ne preporučuje na ovom režimu ishrane.
Pored belog šećera, treba voditi računa i o drugim oblicima koji se mogu naći u komercijalno dostupnim proizvodima. Na primer, sledeći sastojci nisu dozvoljeni kod ishrane za kandidu:
- Agava sirup
- Javorov sirup
- Braon šećer, kokosov šećer, šećer od šećerne trske i slično
- Kukuruzni sirup
- Melasa
- Malteks
- Med
- Aspartam
Skrobno povrće
Kada je reč o povrću, ishrana kod kandide favorizuje unos povrća sa malo skroba, kao što je brokoli, paradajz ili krastavac.
Skrobno povrće uključuje sve vrste krompira, kukuruz, mahunarke, šargarepu, repu i druge.
Ugljeni hidrati
Planovi ishrane kod kandide obično zahtevaju i smanjen unos ugljenih hidrata, pravdajući to preterano pojednostavljenim objašnjenjem da se ugljeni hidrati pretvaraju u šećer u procesu varenja.
Iako je tačno da se ugljeni hidrati razlažu na manje molekule šećera zvane monosaharidi, odgovor organizma na ove molekule varira.
Različite namirnice uzrokuju drugačije povećanje šećera u krvi, što se obično meri glikemijskim indeksom namirnica.
Pored toga, molekuli šećera ne završavaju direktno u ustima, digestivnom trektu ili vagini nakon jela.
Oni se koriste kao gorivo, odnosno pretvaraju u energiju, deo se skladišti u formi glikogena kao rezerva, dok se deo izlučuje kako bi se održao normalan nivo šećera u krvi.
Drugim rečima, osobe koje ne pate od dijabetesa ili insulinske rezistencije nemaju razloga za brigu kada je reč o unosu ugljenih hidrata.
Ipak, zagovornici ovog režima ishrane zahtevaju izbegavanje ugljenih hidrata iako dokazi koji bi potvrdili efikasnost ograničavanja ugljenih hidrata u lečenju kandide gotovo da ne postoje.
Voće
Voće koje sadrži značajne količine šećera je isključeno u ovom režimu ishrane, i odnosi se na sveže, zamrznuto, konzervirano i pre svega sušeno voće.
Vrste voća koje bi trebalo izbegavati kod kandida dijete su suve šljive, banane, grožđe, jabuke, kruške, urme i drugo.
Banane su izuzetno jednostavne za konzumaciju, pristupačne i dostupne tokom cele godine, te jedna od najpopularnijih vrsta voća, pa ne čudi da se ljudi posebno interesuju u kakvoj su vezi banane i kandida.
Više o ovome moguće je pročitati u članku posvećenom isključivo ovoj temi.
Suvo voće sadrži značajno veće količine šećera u odnosu na sveže, i trebalo bi ga u potpunosti izbegavati.
Takođe se preporučuje izbegavanje voćnih sokova, sa izuzetkom nezaslađene limunade.
Meso i mesne prerađevine
Ishrana kod kandide generalno zahteva isključivanje masnog mesa, ali i crvenog mesa, iznutrica i mesnih prerađevina.
Pored toga, savetuje se izbegavanje školjki i velikih riba poput tunjevine, budući da je veća verovatnoća da su bile izložene teškim metalima poput žive.
Meso koje treba izbegavati uključuje:
- Crveno meso i iznurice
- Školjke
- Velike ribe, poput tunjevine i sabljarke
- Viršle
- Kobasice
- Slaninu
- Suhomesnate proizvode
Mlečni proizvodi
Punomasni mlečni proizvodi, sa izuzetkom jogurta bogatog probioticima, kefira i čistog putera su obično ograničeni na ishrani protiv kandide.
Drugim rečima, trebalo bi izbegavati punomasno mleko, pavlaku, šlag, sladoled, zaslađene mlečne proizvode poput smrznutog ili voćnog jogurta, topljenih sireva, krem sireva, umaka na bazi sireva ili pavlake i slično.
Prerađena hrana
Prerađena hrana često sadrži dodate šećera, čak i tamo gde se to ne očekuje.
Gotova jela i grickalice, zamrznuti polugotovi proizvodi, proizvodi na bazi žitarica za doručak, prelivi, umaci, sosevi i brojni drugi prerađeni proizvodi mogu sadržati značajne količine dodatog šećera.
Pored toga, u nekim od ovih proizvoda može se naći i značajna količina dodate soli, ali i izuzetno štetnih trans masti.
Na kraju, treba pomenuti da proizvodi i suplementi koji obećavaju izuzetno brze rezultate, često obećavajući da je dovoljna jedna tableta protiv kandide, obično nisu ispitani i efikasni.
Zaključak
Dijeta kod kandide, anti kandida dijeta ili jednostavno ishrana kod kandide je režim ishrane za koji se tvrdi da može pomoći u lečenju ove gljivične infekcije.
Iako ne postoji puno naučnih dokaza koji bi potvrdili njenu efikasnost, zagovornici ovog načina ishrane tvrde da se na ovaj način može sprečiti i lečiti gljivična infekcija.
Ishrana kod kandide je restriktivna, i zahteva ograničavanje ili isključivanje šećera, glutena, ugljenih hidrata, voća i većine vrsta mesa i mlečnih proizvoda.
Tokom praćenja ovog režima ishrane savetuje se konzumacija nemasnih izvora proteina, dobrih masti i povrća sa niskim sadržajem skroba, kao i žitarica bez glutena.
Šećer se može zameniti veštačkim zaslađivačima, a kada je reč o voću, trebalo bi birati vrste sa niskim sadržajem šećera, poput limuna ili crvenog voća.