Ishrana kod gastritisa: Šta jesti, a šta izbegavati?

Pravilna ishrana kod gastritisa može u velikoj meri pomoći u ublažavanju simptoma i podstaći oporavak i lečenje.

Gastritis je stanje koje podrazumeva upalu sluzokože želuca i može imati različite uzroke i vrste, od kojih zavisi i način lečenja.

Najčešći uzrok gastritisa je infekcija heliko bakterijom, prekomerna upotreba alkohola, ali i inflamatorne bolesti creva poput Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa.

Gastritis može biti akutni, koji se najčešće poboljšava nakon lečenja, no ukoliko se ne pristupi lečenju, može doći do hroničnog ili dugotrajnog gastritisa.

U ovom članku biće pre svega reči o ishrani kod gastritisa, ali i o uzrocima, načinima lečenja i mogućim komplikacijama nelečene upale sluzokože želuca.

Važnost i uloga pravilne ishrane kod gastritisa

Ishrana za gastritis je osmišljena tako da ublaži ili eliminiše simptome i tegobe koje se javljaju kod akutne pojave gastritisa, kao i da spreči komplikacije kod ljudi sa hroničnim gastritisom.

Kod ljudi sa hroničnim gastritisom, ovaj režim ishrane može pomoći da se smanji upala i rizik od komplikacija, kao što su:

Kako funkcioniše ishrana za gastritis

Ishrana za gastritis ima za cilj da smanji iritaciju i upalu sluzokože želuca ograničavanjem namirnica koje dovode do iritacije.

Pored toga, ovaj režim ishrane podrazumeva povećan unos namirnica koje mogu smanjiti upalu i podstaći oporavak.

Trajanje dijete zavisi od učestalosti i težine simptma, ali i osnovnog uzroka upale želuca.

Uzroci gastritisa su mnogobrojni, a mogu da uključuju:

  • Infekciju heliko bakterijom
  • Vraćanje žuči
  • Prekomernu upotrebu alkohola
  • Prekomernu upotrebu nesteroidnih antiinflamatornih lekova
  • Upotrebu narkotika ili dugotrajnu upotrebu antidepresiva
  • Hronične bolesti poput dijabetesa ili bolesti bubrega

Kako izgleda ishrana kod gastritisa

Iako način ishrane ili konzumacija određenih vrsta hrane nije uzrok gastritisa, izbegavanje i uključivanje nekih namirnica može smanjiti tegobe i ubrzati lečenje.

Namirnice koje bi trebalo uključiti u ishranu uključuju:

  • Mahunarke, kao što su pasulj, sočivo, leblebije i soja
  • Kuvana jaja ili kajgana
  • Riba kuvana na pari ili pečena
  • Čaj od nane, đumbira ili kurkume
  • Bundevu i korenasto povrće, poput krompira, uključujući i mladi krompir i batat, cvekle, rotkvica, šargarepe i celera
  • Integralne žitarice, kao što su integralni pirinač, ovsene pahuljice, kinoa, ječam i raž, integralni hleb i testenine
  • Mlečne proizvode sa niskim zadržajem masti
  • Nemasne vrste mesa, poput belog pilećeg mesa bez kože
  • Kupusnjače, odnosno brokoli, karfiol, prokelj i kupus
  • Čorbe i bistre supe
  • Crveno bobičasto voće, uključujući borovnice, maline, kupine i jagode
  • Banane

Ishrana kod gastritisa uključuje hranu bogatu vlaknima i malom količinom masti, ali i namirnice koje nisu kisele.

Određene studije sugerišu da bi upotreba probiotika mogla biti od koristi kod lečenja gastritisa, posebno u slučaju da je uzrok infekcija heliko bakterijom.

Ukoliko se za lečenje koriste antibiotici, neophodno je voditi računa o načinu upotrebe probiotika, odnosno da se nikada ne uzimaju zajedno sa antibioticima, već sa najmanje dva sata razmaka.

Heliko bakterija ne samo što može dovesti do gastritisa, već je i vodeći uzrok pojave čira na želucu.

Neke vrste gastritisa mogu smanjiti sposobnost tela da apsorbuje hranjive materije poput gvožđa ili vitamina B12, što može dovesti do nedostatka ili anemije.

Iz ovog razloga, često se preporučuje povećan unos namirnica bogatih gvožđem, kao i suplemenata vitamina B12. Više o tome koji je najbolji B12 može se pročitati u odvojenom članku.

Sa druge strane, hrana sa visokim sadržajem masti, posebno loših masti, odnosno zasićenih i trans masti, može dovesti do gastritisa ili pogoršati simptome.

Ukoliko je konzumacija alkohola ili nekih vrsta lekova, a pre svega nesteroidnih antiinflamatornih lekova, uzrok gastritisa, uzdržavanjem od alkohola i korekcijom terapije mogu se olakšati tegobe.

Namirnice koje bi trebalo izbegavati kod gastritisa su:

  • Citrusno voće i sokovi
  • Paradajz i proizvodi od paradajza
  • Pržena hrana
  • Kukuruz, kukuruzno brašno ili palenta
  • Jako začinjena hrana
  • Brza hrana, uključujući picu i gotove proizvode
  • Punomasni mlečni proizvodi
  • Peciva
  • Crveno meso, mesne prerađevine i dimljeno meso
  • Čips i pakovane grickalice
  • Crni luk, beli luk i paprike
  • Alkohol, kafa, čaj i slatka gazirana pića
  • Čokolada

Voće i povrće

Većina voća i povrća predstavlja dobar izbor. Voće i povrće obezbeđuje različite hranjive sastojke, uključujući vlakna, vitamine i minerale.

Ipak, kiselo voće i povrće bi trebalo izbegavati, budući da ono može dovesti do iritacije i pogoršanja tegoba.

Citrusno voće i sokovi, poput limuna, pomorandže ili grejpfruta, paradajza, belog i crnok luka i ljute paprike bi trebalo privremeno isključiti iz ishrane.

Umesto toga, bolji izbor su jabuke, bobičasto voće, bundeva, šargarepa, brokoli i drugo.

Banane mogu biti naročito korisne, budući da stimulišu proizvodnju sluzi koja štiti od želudačne kiseline.

Smutiji sa bananama i drugim blagim voćem, kao i određeni biljni čajevi, mogu biti veoma korisni kao napitak za smanjenje želudačne kiseline.

Integralne žitarice

Integralne žitarice su sastavni deo ishrane kod gastritisa.

Integralni pirinač, ovas, ječan, raž, kinoa, ali i proizvodi od integralnih žitarica poput hleba i testenina su odličan izbor za osobe sa gastritisom.

Za razliku od rafinisanih žitarica, one sadrže znatno više vlakana i drugih hranjivih materija, a pomoćiće i redovnom pražnjenju creva i sprečavanju zatvora.

Izuzetak je kukuruz i proizvodi napravljeni od kukuruza, uključujući i kukuruzni hleb, testenine i druge proizvode, budući da kukuruz sadrži šećere koji mogu pogoršati simptome.

Osobe koje pate od celijakije, moraju voditi računa da tokom praćenja režima ishrane za gastritis i dalje ne smeju unositi namirnice koje sadrže gluten.

Mlečni proizvodi

Masna hrana može pogoršati iritaciju sluzokože želuca, što dovodi do pogoršanja tegoba.

Iz ovog razloga, važno je birati mlečne proizvode sa niskim sadržajem masti, a izbegavati punomasne proizvode poput mleka, putera, pavlake i šlaga.

Posebno korisni mogu biti proizvodi poput nezaslađenog niskomasnog jogurta ili kefira, koji sadrže probiotike neophodne za pravilno varenje i digestivno zdravlje.

Izvori proteina

Tokom lečenja gastritisa, proteine bi trebalo obezbediti unosom iz nemasnih izvora.

Ovo uključuje jaja, a posebno belanca, belo pileće meso bez kože, ribu i morske plodove, tofu, tempeh i edamame.

Pored toga, mahunarke kao što su pasulj, sočivo i leblebije su dobar izvor biljnih proteina i složenih ugljenih hidrata. Ipak, ukoliko se konzumiraju u većoj količini, kod nekih ljudi mogu izazvati gasove i nadutost stomaka.

Orašasto voće i semenke su dobar izvor proteina, ali su takođe i veoma masne namirnice, što može dovesti do pogoršanja tegoba.

Ipak, reč je o dobrim, nezasićenim mastima, pa ove namirnice ne bi trebalo u potpunosti isključiti, već ih konzumirati u manjoj količini.

Sa druge strane, trebalo bi uzdržati se od konzumacije crvenog mesa, suhomesnatih proizvoda i mesnih prerađevina, kao i dimljenog mesa.

Napici

Adekvatno hidriranje je veoma važno za održanje opšteg zdravlja, no osobe koje pate od gastritisa pored dovoljnog unosa tečnosti trebalo bi da smanje unos napitaka koji mogu iritirati želudac.

Ovo pre svega uključuje napitke sa kofeinom, slatke sokove i gazirana pića, kao i kisele voćne sokove, posebno ceđeni sok od limuna, pomorandže ili sok od paradajza.

Kada je reč o kafi, čak i kafa bez kofeina je veoma kisela, pa bi njen unos trebalo ograničiti.

Napitke koji sadrže kofein, kao što su neka vrsta sportskih napitaka i energetskih pića, crnog i zelenog čaja, takođe bi trebalo smanjiti na najmanju moguću meru.

Dobre opcije su voda, biljni čajevi, sok od jabuke ili brusnice. Čajevi od đumbira, nane ili kurkume su odličan izbor.

Alkohol bi trebalo u potpunosti isključiti tokom problema sa gastritisom.

Alkohol ne samo da iritira želudac, već može stupiti u interakciju sa lekovima koji se koriste za lečenje gastritisa i izazvati nuspojave.

Začini

Jako začinjena hrana lako će dovesti do iritacije želuca, pa je najbolje ograničiti njihovu upotrebu.

Ovo uključuje i začine koji se vrlo često koriste, kao što su biber, ljuta paprika, crni i beli luk prahu, senf, muškatni oraščić, kari i druge.

Biljni začini, poput bosiljka, origana, žalfije i sličnih, obično ne izazivaju tegobe, pa se mogu umereno koristiti.

Druge preporuke povezane sa ishranom kod gastritisa

Konzumiranje manjih, ali češćih obroka, može značajno smanjiti ozbiljnost simptoma uzrokovanih gastritisom.

Na primer, pet ili šest manjih, umesto uobičajena tri velika obroka bolji je izbor za većinu ljudi koji pate od ovog stanja.

Tokom akutnih stanja i intenzivnih tegoba, preporučuje se unos makar i male količine hrane svakih dva sata.

Kada je reč o načinu pripreme hrane, trebalo bi birati one koji ne uključuju ulje, kao što su pečenje, barenje ili kuvanje na pari.

Na kraju, neka istraživanja pokazuju da se gastritis češće javlja kod osoba koje jedu brzo i nemaju utvrđen raspored obroka, odnosno često jedu u različito vreme.

Uzroci gastritisa

Različiti tipovi gastritisa imaju različite uzroke. Neki od njih uključuju:

  • Infekciju heliko bakterijom
  • Oštećenje sluzokože želuca kao posledica prekomerne upotrebe alkohola ili određenih vrsta lekova
  • Autoimune bolesti i stanja
  • Alegije i intolerancije na hranu
  • Inflamatorne bolesti creva, odnosno Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa
  • Bakterijske, virusne ili parazitske infekcije

Simptomi i dijagnoza

Uobičajeni simptomi gastritisa su bol u želucu, brz osećaj sitosti ili punoće stomaka tokom jela, smanjen apetit, mučina, povraćanje i učestalo podrigivanje.

Ređe, mogu se javiti i ozbiljniji simptomi.

Oni uključuju krv u stolici ili crnu stolicu, hronični umor, kratak dah, povraćanje krvi i druge.

Za postavljanje dijagnoze mogu biti potrebne analize krvi ili stolice, izdisajni testovi, gastroskopija, ultrazvuk abdomena i druge dijagnostičke procedure.

Lečenje gastritisa

Način lečenja gastritisa zavisi od uzroka, a može uključivati:

  • Upotrebu antibiotika za gastritis izazvan heliko bakterijom
  • Upotrebu inhibitora protonske pumpe za smanjenje želudačne kiseline
  • Upotrebu antacida, za ublažavanje simptoma
  • Promenu načina ishrane ili životnih navika

Zaključak

Ishrana kod gastritisa može značajno da smanji tegobe, ali i podrži lečenje ovog stanja.

Režim ishrane za osobe koje pate od gastritisa pre svega podrazumeva smanjen unos masti i kiselih namirnica, uz istovremeno povećan unos namirnica bogatih vlaknima i hranjivim materijama.

Ovakvog režima ishrane trebalo bi pridržavati se do potpunog prestanka simptoma.